Nema popuštanja

Hrvati ionako najviše troše na (pre)skupu hranu, a cijene prehrambenih proizvoda još će rasti

| Autor: Jagoda Marić
Ilustracija (Snimio Sergej Drechsler / Novi list)

Ilustracija (Snimio Sergej Drechsler / Novi list)


Ako je suditi po kretanju proizvođačkih cijena u poljoprivredi i uvoznih cijena u proteklom razdoblju, građani Hrvatske i dalje mogu očekivati rast cijena posebice kad su u pitanju prehrambeni proizvodi, na koje im odlazi najveći dio kućnog budžeta.

Državni zavod za statistiku ovih je dana objavio svoje istraživanje o kretanju indeksa uvoznih cijena, ali i tromjesečni indeks cijena u poljoprivredi i malo toga ukazuje da bi pritisak rasta cijena, posebice hrane, mogao popustiti.

Inflacija u Hrvatskoj usporava već osmi mjesec zaredom i to uglavnom zahvaljujući padu cijena energenata, a cijene hrane su i dalje u svakom od tih mjeseci bile predvodnik održavanja inflacije i njihova stopa rasta bila je uvijek dvoznamenkasta u odnosu na isti mjesec prethodne godine, iako je baza na koju se računao taj rast također bila visoka jer Hrvatska je lani zabilježila najveću inflaciju u posljednje desetljeće i pol, a pri tome najviše su rasle proizvođačke cijene u poljoprivredi.

Premašile su one i europski prosjek, a ne treba se puno uzdati u očekivanja da će nakon špice turističke sezone doći do popuštanja pritiska.

Ulazni troškovi

Podaci DZS-a kažu da su proizvođačke cijene u poljoprivredi u drugom tromjesečju ove godine veće za 8,4 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Od početka prošle godine proizvođačke cijene u poljoprivredi rasle su dvoznamenkastim stopama, izuzev prvog tromjesečja, po stopama većim od 20 posto, pa bi njihov rast od 8,4 posto značio određeno smirenje, da nije o rastu na visoku bazu, jer lani je u istom tromjesečju rast bio 22 posto.

Razlika je i u tome što je prošlogodišnji rast bio uz visok porast cijena ulaznih troškova, posebice energije i gnojiva, a u prošlom tromjesečju ulazni su troškovi pali za 10,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, no cijene su ipak rasle. Gnojivo je jeftinije 33 posto nego lani u istom tromjesečju, dok je cijena energije pala za 27 posto.

Ipak, rast od 8,4 posto bio bi znatno veći da se u računicu nisu uplele niske cijene uvoznog žita i uljarica iz Ukrajine.

Tako je prosječna proizvođačka cijena biljnih proizvoda u drugom tromjesečju ove godine pala za 2,5 posto, ali nitko se ne treba pitati zašto to nije značilo pojeftinjenje ili barem zaustavljanje rasta cijena hrane. Iza prosjeka se skriva činjenica da su žitarice jeftinije za 40 posto, uljarice za 32,6 posto, ali to ne znači da je itko u Hrvatskoj kupio jeftiniji kruh ili pecivo.

Iz pekarske industrije već su objasnili da su njihove cijene znatno ispod europskih i da prostora za snižavanje pekarskih proizvoda nema unatoč snažnom padu cijena pšenice i posljedično jeftinijem, ali ne značajno, brašnu.

I dok snažan pad cijena žitarica nema utjecaj na cijene u maloprodaji, građani itekako osjete rast ostalih cijena u biljnoj proizvodnji. Tako su cijene povrća, cvijeća i sadnica veće za 11,5 posto, a proizvođačke cijene voća porasle su, u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, gotovo za četvrtinu, točnije za 24,9 posto.

Cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda veće su, u usporedbi s istim tromjesečjem 2022. 23,4 posto. Najviše su porasle proizvođačke cijene konzumnih jaja, za 48,8 posto, svinja za 36,3 posto, cijene mlijeka za 26 posto, a goveda 9,7 posto.

I sve to uz pad cijena ulaznih troškova od deset i pol posto, pa nije teško zamisliti što će se dogoditi ako ponovo porastu cijene energenata, a posljedično i cijene gnojiva.

Uz to vremenske neprilike u Hrvatskoj, ali i ostatku Europe, odnosno kombinacija suše, poplava, tuče, sigurno ne idu na ruku snižavanju cijena poljoprivrednih proizvoda, kao ni afrička svinjska kuga koja je poharala svinjogojstvo u Hrvatskoj.

Porezna uprava

Puno optimizma za predstojeće razdoblje ne nudi ni indeks kretanja uvoznih cijena što ga DZS objavljuje svaki mjesec od počeka godine, odnosno ulaska Hrvatske u eurozonu.

DZS objavljuje kretanje cijene u odnosu na baznu, 2015. godinu, ali se i po tome može vidjeti da za one proizvode koje građani svakodnevno koriste uvozne cijene rastu iz mjeseca u mjesec iako je kratko, početkom godine došlo do njihovog pada.

Tako su primjerice uvozne cijene u prehrambenoj proizvodnji ušle u ovu godinu u prosjeku 48 posto veće nego 2015. godine, nakon toga su uslijedila dva mjeseca blagog pada, što se naravno nije vidjelo u maloprodaji, da bi u lipnju porasle i bile su gotovo 70 posto veće nego u 2015. godini. Dakle, od početka godine uvozne cijene u prehrambenoj proizvodnji porasle su za više od 20 posto. Iako su ukupne prosječne cijene prehrambenih proizvoda u veljači i ožujku blago padale, cijene proizvoda koji se uvoze iz europodručja stalno su rasle, pa bi možda Porezna uprava trebala provjeriti što se događa u području transfernih cijena između povezanih tvrtki, odnosno tvrtki koje uvoze hranu koju kupuju od svojih matičnih poduzeća iz država članica Europske unije.

Cijene uvozne odjeće početkom godine bile su primjerice za četiri posto niže od prosječnih cijena u 2015. godini da bi u lipnju porasle za 20 posto, pa će odjeća koja je tada uvezena, a tek se stavlja na tržište, sasvim sigurno imati znatno veće cijene.

Moguće je navesti još primjera, ali dobrobit koju su građani imali od pada cijena energenata je nestala, jer, primjerice, cijene goriva rastu od početka kolovoza, pa se nastavku usporavanja inflacije, barem u službenim podacima, mogu nadati isključivo zbog visoke baze, odnosno rekordnog rasta cijena u prošloj godini.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum