SVJETSKA TRŽIŠTA: Europske burze rastu drugi dan zaredom

(Hina/EPA)

Na europskim su burzama u petak ujutro burzovni indeksi porasli, drugi dan zaredom, jer je ulagače ohrabrilo spašavanje švicarske banke Credit Suisseu i američke First Republic.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,8 posto, ojačavši drugi dan zaredom. No, i dalje je na putu gubitaka drugi tjedan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 1,20 posto, na 7.498 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,01 posto, na 15.117 bodova, a pariški CAC 0,91 posto, na 7.089 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u plusu oko 1,6 posto, pa je na putu dobitaka u ovom tjednu.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,4 i 1,7 posto.

Tako burze prate jučerašnji rast Wall Streeta, kada je Dow Jones ojačao 1,2 posto, S&P 500 1,8, a Nasdaq indeks 2,5 posto.

Nakon što je danima bio pod pritiskom zbog propasti dvije američke banke - Silicon Valley (SVB) i Signature – jučer je S&P 500 indeks bankarskog sektora porastao više od 2 posto jer je ulagače ohrabrilo spašavanje First Republic banke.

Zbog financijskih problema, cijena dionice te banke oštro je pala prethodnih dana, no jučer je skupina velikih banaka, uključujući JP Morgan Chase i Morgan Stanley, odlučila položiti u First Republic 30 milijardi dolara.

„Banke paze jedna na drugu. Prošloga su vikenda dvije banke propale, što je narušilo povjerenje u sustav, pa sada najveće banke spašavaju onu koju smatraju važnijom”, kaže John Augustine, direktor u Huntington Private Bank.

Zahvaljujući tome, popustila su strahovanja od bankarske krize. Tim više što je dan prije švicarska središnja banka odobrila kreditnu liniju od 54 milijarde dolara za pomoć Credit Suisseu.

Pozitivno na tržište utječu i špekulacije da bi zbog problema u bankarskom sustavu i popuštanja inflacijskih pritisaka američka središnja banka mogla usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.

Još prošloga tjedna očekivalo se da će Fed na sjednici u ožujku povećati kamate za agresivnih 0,50 postotnih bodova, no sada mnogi smatraju da će kamate biti povećane za 0,25 postotnih bodova, a neki da Fed uopće neće podići kamate ovoga mjeseca.

Što će Fed učiniti idućega tjedna, ostaje da se vidi.

Europska središnja banka (ECB) jučer je, pak, povećala ključne kamate za 0,50 postotnih bodova, premda se na tržištu špekuliralo kako bi problemi u bankama mogli navesti ECB na blaže povećanje kamata.