ZAGREB
HGK: Uz posljednje mjere Vlade, nužna i dodatna sredstva i brže procedure
(Hina/EPA)
Vladin paket mjera amortizira pritisak rasta cijena energenata, ali dugoročno se moramo fokusirati na stvaranje regulatornog i financijskog okvira za što bržu, učinkovitiju i što veću energetsku samodostatnost, poručili su gospodarstvenici kojima je na sastanku u HGK predstavljen najnoviji paket mjera.
"Posljednji paket mjera pomoći u značajnoj mjeri amortizira pritisak rasta cijena energenata kao jednog od glavnih uzročnika inflacije. Iako nužne, mjere predstavljaju kratkotrajno osiguranje stabilnih i cjenovno prihvatljivih izvora energije, dugoročno se moramo fokusirati na stvaranje regulatornog i financijskog okvira za što bržu, učinkovitiju i što veću energetsku samodostatnost", ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u priopćenju sa sastanka, koji je okupio 130 gospodarstvenika.
Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš rekao je da se industriji moraju omogućiti dodatne bespovratne potpore, i s Europskom komisijom "ispregovarati dodatna alokacija iz drugih mjera NPOO-a koje se neće realizirati".
"Također je potrebno ubrzati procedure ishođenja različitih dozvola koje onemogućuju tvrtkama da se prijave na natječaje, a kritičan je i regulatorni okvir kod ulaganja u obnovljive izvore energije. HGK će se u idućem razdoblju zalagati za ubrzanje tih procesa kako bi gospodarstvu sinergijom bespovratnih potpora i pojednostavljenjem zakonodavne procedure omogućili što brži prelazak na dugoročno jeftinije i sigurnije izvore energenata", poručio je.
Filipović: Za ublažavanje rasta cijena energenata 1,18 milijardi eura
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović istaknuo je da je Hrvatska lani imala četvrti najveći rast BDP-a u Europskoj uniji od 6,3 posto, a tomu su pridonijeli svi gospodarstvenici, ali i Vlada svojim potezima i svim paketima mjera donesenima u 2022.
"Zato smo i ove godine odlučili nastaviti u tom smjeru na način da štitimo hrvatsko gospodarstvo, uvažimo rast cijena energenata, štitimo od inflacije te damo ciljane potpore i poticaje onim skupinama građana kojima su potrebne", rekao je Filipović.
Mjere za ublažavanje rasta cijena energenata iznose 1,18 milijardi eura, od čega se na električnu energiju odnosi 600 milijuna eura, podsjetio je ministar, koji je detaljno predstavio i mjere vezane za cijenu električne energije za poduzetnike i obrtnike.
Izdvojio je i jučer donesenu Uredbu o kriterijima za plaćanje umanjenje naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju (OIEiK), kojom je smanjen kriterij potrošnje električne energije te time proširen krug korisnika te umanjene naknade.
Tako će po novome pravo na umanjenje naknade imati poduzetnici s godišnjom potrošnjom od 500 megavatsati (MWh), dok su do sada to mogli oni s potrošnjom od jednog gigavatsata (GWh).
Naime, naknadu za OIEiK u Hrvatskoj plaćaju sva kućanstva i svi poduzetnici u iznosu od 0,013936 eura po kilovatsatu (kWh), a Uredbom je omogućeno plaćanje umanjene naknade za sve poduzetnike koji za poslovanje troše više od 500 MWh godišnje. Poduzetnici koji zadovoljavaju kriterije, temeljem izračuna energetskog intenziteta, mogu ostvariti pravo na plaćanje umanjene naknade za 40 posto, 60 posto ili 75 posto, dodatno su pojasnili iz Ministarstva.
Za ostvarivanje tog prava, na propisani način i s odgovarajućom dokumentacijom, poduzetnici se trabaju obratiti izravno Hrvatskom operatoru tržišta električne energije (HROTE), koji će, ako zadovoljavaju kriterije, rješenjem odlučiti o plaćanju umanjene naknade na rok od godinu dana.
Izazovi energetski intenzivne industrije
Iz HGK u priopćenju ističu da se s najvećim izazovima susreću energetski intenzivne industrije, tj. oni koji koriste veliku količinu toplinske ili električne energije te pojedine djelatnosti u segmentu malih i srednjih poduzetnika. HGK je, kako navode, od samog početka krize isticao nužnost proširenja mjera, posebno na velike potrošače energije koji ne mogu izdržati pritisak enormnog rasta cijena energenata.
Predsjednika Udruženja industrije nemetala i građevinskih materijala Davora Blažeka zanimalo je zašto u novi paket Vladinih mjera nisu uključeni poslovni subjekti koji imaju potrošnju plina veću od 10 GWh, odnosno zašto veliki poslovni subjekti nisu uključeni u paket Vladinih mjera za plin i struju.
Ministar Filipović je istaknuo kako se cijena plina u odnosu na prošlu godinu stabilizirala. "Mišljenja sam da je sada pravo vrijeme da se reagira. Iako će cijena plina tijekom godine vjerojatno ići prema gore, ne očekujemo neke velike cjenovne skokove po tom pitanju, s obzirom na situaciju u Europi, gdje su skladišta napunjena na jednoj dobroj razini. Tako da sve velike tvrtke mogu reagirati i nabaviti plin", rekao je.
Ivan Strunje iz Udruženja obnovljivih izvora HGK upitao je zašto u novi paket mjera nisu uključene i one kojima je cilj otkloniti administrativno-regulatorne prepreke koje su zaustavile razvoj i realizaciju projekata OIE. "Predlažemo hitno osnivanje međuresorne radne skupine na razini Vlade, čiji je cilj pripremiti akcijski plan kojim će se u zakonskoj regulativi iznaći rješenje za hitnu implementaciju projekata", rekao je.
Ministar je odgovorio kako administrativno-regulatorne prepreke nisu uključene u ovaj paket mjera jer se na njihovom otklanjanju intenzivno radi. "Učinit ću sve kako bi se sve ono što kasni, maksimalno ubrzalo, jer sam svjestan da postoji prostor za značajno ubrzanje", poručio je.
Gospodarstvenike je zanimao i koje će se razdoblje potrošnje električne enrgije kod njih uzimati u obzir. Naime, kod građana u novi paket mjera ne ulazi električna energija koja je potrošena od 1. siječnja do 31. ožujka 2023., već se 'kreće' od 1. travnja, a Filipović je istaknuo kako se za sve, pa tako i za poduzetnike, primjenjuje potrošnja od početka travnja ove godine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
