(Hina/EPA)
U Globalnu riznicu sjemena u Norveškoj prvi puta su pohranjene primke iz hrvatske Nacionalne banke biljnih gena, a riječ je o 161 primki, kazala je u srijedu ministrica poljoprivrede Marija Vučković nakon užeg kabineta vlade.
Pritom se, kako je navela, 153 primke (uzorak sjemena s minimalno 500 zrna) odnose na žitarice, a osam na povrće, odnosno nekoliko vrsta starih salata, matovilac, bob i tri vrste paprike.
Svi se suočavamo s klimatskim promjenama, katastrofama druge naravi i riječ je o važnom koraku za Hrvatsku, koja do sad nije imala pohranjene primke u toj Globalnoj riznici, kazala je Vučković.
Napominje kako je u svijetu poznato mnogo vrsta koje su pred izumiranjem i svi oni koji vode računa o sigurnosti hrane, o budućnosti i proizvodnji kvalitetne hrane ozbiljno rade na nacionalnim programima očuvanja genetskih resursa.
Iz Ministarstva poljoprivrede u jučerašnjem priopćenju su naveli kako riznica sjemena u Svalbardu slovi kao najvažnija "banka" na svijetu i smatra se "trezorom sudnjeg dana", budući se u nju pohranjuje sjeme iz svih biljnih banaka gena, te služi kao "polica osiguranja" za opskrbu hrane u svijetu u slučaju katastrofalnih događaja.
"Umnažanje sjemena započelo je u 2021. za one primke za koje su se ispunili uvjeti da su već pohranjeni u sigurnosnoj kolekciji koja se nalazi u Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Prikupljeni materijal je bilo potrebno ispitati i morfološki opisati, te proizvesti dovoljnu količinu visokokvalitetnog sjemena za adekvatnu pohranu na dvije lokacije. Naime, Globalna riznica je druga sigurnosna rezerva - što znači da materijal koji se pohranjuje mora biti pohranjen u Nacionalnoj banci biljnih gena u osnovnoj i sigurnosnoj kolekciji, što zahtjeva nekoliko godina umnažanja", objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Iznijeli su i podatke da je u hrvatsku Nacionalnu banku biljnih gena pohranjeno 106 primke industrijskog bilja, 207 primki krmnog bilja, 2.666 primki ljekovitog i aromatičnog bilja, 332 primki povrća, 471 primka voća, 147 primki vinove loze i 610 primka žitarica.
"Čuvanjem sjemena u bankama gena osigurana je dostupnost biološke raznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama. Nacionalna banka biljnih gena je sastavni dio Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH za razdoblje od 2021. do 2027. godine", navode iz Ministarstva.
Napominju i da je u protekle dvije godine za provedbu programa utrošeno više od 3,1 milijun eura, a u 2023. osigurana su sredstva u iznosu 1,48 milijuna eura.