(Hina/EPA)
Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer ulagači nisu voljni dodatno riskirati, nakon snažnog rasta burzovnih indeksa od početka godine.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto, nakon što je od početka godine skočio oko 4 posto.
Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,36 posto, na 7.696 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,39 posto, na 14.735 bodova, a pariški CAC 0,71 posto, na 6.858 bodova.
I na azijskim su burzama cijene dionica blago pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u minusu 0,15 posto, nakon što je od početka godine skočio više od 4 posto.
Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,8 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji porasle 0,1 posto. U Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale su, pak, između 0,2 i 0,3 posto.
Indeksi su danima rasli zahvaljujući nadi ulagača u ubrzanje rasta kineskog gospodarstva, s obzirom da tamošnje vlasti ubrzano popuštaju restriktivne covid mjere.
No, euforija je splasnula jer mnoge bolnice i krematoriji izvješćuju o povećanom broju zaraženih i umrlih od covida, pa je sve jasnije da predstoje izazovni mjeseci.
„Optimizam bi mogao splasnuti jer se suočavamo s realnošću u vezi 'otvaranja' granica za putovanje i slično. Čak se i u Hong Kongu, premda je službeno otvoren, vize izdaju vrlo sporo”, kaže Trinh Nguyen iz tvrtke Natixis.
Tako se na azijskim burzama trguje oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, kada je Dow Jones oslabio 0,34, a S&P 500 0,08 posto.
U petak su ti indeksi skočili više od 2 posto jer su izvješća s tržišta rada i iz uslužnog sektora SAD-a podržali nadu da bi američka središnja banka mogla biti manje agresivna u povećanju kamata, s obzirom na popuštanje inflacijskih pritisaka.
No, na početku ovoga tjedna ulagači su oprezni i nisu skloni dodatno riskirati uoči izlaganja predsjednika Feda Jeromea Powella u utorak na skupu središnjih bankara u Stockholmu.
Očekuje se da će ponoviti da su potrebne daljnje mjere kako bi se suzbila inflacija.
Na tržištu novca procjenjuje se da će čelnici Feda na sjednici u veljači povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, a ne za 0,50 bodova, kako su to učinili na posljednjoj lanjskoj sjednici.
U četvrtak će, pak, biti objavljeno izvješće o potrošačkim cijenama u prosincu u SAD-u, koje će vjerojatno pokazati da inflacijski pritisci i dalje popuštaju.
„Glavna je tema oprez na tržištima dionica, nakon jučerašnjih agresivnih poruka dvoje Fedovih dužnosnika, Raphaela Bostica i Mary Daly, da bi središnja banka trebala povećati kamate iznad 5 posto i neko ih vrijeme držati na tim razinama”, pišu analitičari Commerzbanka u osvrtu na situaciju na tržištima.