Brajša je sudjelovao u javnom životu nacionalnog osvješćivanja istarskih Hrvata, pa je u tom ozračju i glazbeno djelovao i stvarao. Njegove skladbe, ističe Hauser, osvajale su ne samo rodoljubnim sadržajem, već i melodioznošću, te su postale popularne diljem Istre

U sklopu 16. Dana vokalne glazbe "Brajši u spomen" i u povodu 160. godišnjice rođenja Matka Brajše Rašana, dokumentaristica Centra za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre Nuša Hauser održala je u Circolu predavanje "O Brajšinoj inspiraciji". Hauser je odmah ispravila uvriježeno shvaćanje da je istarska ljestvica uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne baštine, što nije istina.

Pozicija ljestvice

Ona je prvo parafrazirala citat sa službenih stranica KUD-a "Matko Brajša Rašan": "Očuvanjem spomena na skladatelja od zaborava prezentiramo i promoviramo istarsku ljestvicu koja je uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne baštine…"

- Primjer koji smo uvodno čuli ono je što je nakon cijele mreže kontradiktornosti u procesu administriranja i birokratiziranja kulture koja je u fokusu naposljetku uvršteno na listu, a riječ je o "Dvoglasju tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja". Koja je u tom priznanju pozicija ljestvice? Zašto se ona prvobitno našla, a potom nestala s popisa dobara? Je li se ona uopće spominjala u kandidaturi? Što se spominje i koji je sadržaj kandidature? Je li ljestvica trebala imati spomena i bi li mogla konkurirati uvrštenju na svjetsku listu nematerijalnih kulturnih dobara? Što nam uopće to uvrštenje znači? Što afirmira?, navela je Hauser.

Spomenula je Ružu Bonifačić koja je postignula do danas najvrednije zaključke na temu "istarske ljestvice", oko čijeg se pojma i njime samim i dalje nespretno služe struka i šira javnost.

Tonski sustav

- Bonifačić upozorava da termin "ljestvica" iznevjeruje tonski sustav istarsko-primorske glazbe te, također, prestiže prema cjelini te glazbe, što uzrokuju ograničenje tog glazbenog svijeta isključivo na aspekt tonskih odnosa. Pritom se zanemaruje, između ostalog, metroritamska i formalna organizacija, odnos dionica, vokalna tehnika izvođenja i dr., kaže Hauser te ističe njenu definiciju izraza kojeg se nerijetko i danas definira pojmom "istarska ljestvica".

- Razmišljajući o adekvatnijim terminima, pošla sam od termina "stil tijesnih intervala" koji uvodi Jerko Bezić 1981. Ona potom utvrđuje termin "stil tijesnih intervala istarsko-primorske regije". Sadržajno je ograničila njegovu definiciju iz razloga da se "istarsko-primorska tradicijska glazba izdvaja tercnim i sekstnim dvoglasnim pjevanjem, unisono završecima, formalnom arhitektonikom motiva, specifičnim odnosnom glazbe i teksta i drugim. Zaključuje da je do danas izostala pravovaljana analiza i interpretacija ove glazbe.

Brajša je sudjelovao u javnom životu nacionalnog osvješćivanja istarskih Hrvata, pa je u tom ozračju i glazbeno djelovao i stvarao. Njegove skladbe, ističe Hauser, osvajale su ne samo rodoljubnim sadržajem, već i melodioznošću, te su postale popularne diljem Istre.

        - Brajša je pionir među glazbenicima koji su se na razmeđi 19. i 20 st. počeli baviti proučavanjem problematike istarskog folklora. Počeo je zapisivati istarske tradicijske napjeve, od kojih je dio harmonizirao za muški i mješoviti zbor te ih objavio u zbirci "Hrvatske narodne popijevke iz Istre". U harmonizaciji je nastojao sačuvati specifičnosti harmonijske podloge istarskog folklora. Bavio se i skupljanjem narodnih napjeva te je posebno zaslužan kao zapisivač istarske narodne glazbe. Kad ti Ivo i Mare po narodnu zapjevaju, tad vidiš pravu sliku naroda u raznim trenucima njegova života", zapisao je jednom prilikom.

        - Iz današnje perspektive, suvremenih znanstvenih dosega etnomuzikologije i glazbene antropologije izuzetno je zanimljivo promatrati tadašnje tendencije tog kruga umjetničkih stvaralaca, skladatelja i melografa. Također, još je i zanimljivije analizirati utjecaj njihovog rada danas i, naposljetku, bilježiti dinamike razvoja primjene pojma "istarska ljestvica", kaže Hauser i izdvaja zaključak Slavka Zlatića koji je rekao da "Izvorni grijeh izgleda leži u činjenici da smo netemperirani niz tonova silom ugurali u teoretske pojmove, sistem, a prema tome i u terminologiju kojima se koristimo u temperiranom polutonskom i notnom sistemu".

Povezane vijesti

• OSTAVŠINA STOJANA BRAJŠE darovana PAZINSKOM ARHIVU
• Umjetnička škola Matka Brajše Rašana Labin obilježila svoj dan
• Iznimna uloga u bilježenju i očuvanju istarske glazbe