"Vjetre, pričaj sa mnom"
Filmovi o boli, nerazumijevanju i djeci u fokusu festivalskih razgovora
(Snimila Vanesa Begić)
- Na predstavljanju filmske ekipe filma »Vjetre, pričaj sa mnom«, režiser Stefan Đorđević kazao je da ovaj film donosi puno pitanja te da se bavi raznim vrstama boli, a bol za gubitkom majke, koja mu je preminula par mjeseci ranije, uvelike je utjecala na realizaciju ovoga filma te potaknulo na spašavanje nekog tko se ne može uvijek spasiti.
Osjetljiva tema
- Obrađivali smo jako osjetljivu temu, a tražili smo energiju jedni u drugima, i to nam je pomagalo da idemo dalje na radu u filmu, na realizaciji.
Producentica Dragana Jovović navela je jako intenzivnu atmosferu sa seta i snimanja, a skupa su praktički svi živjeli 27 dana.
Montažer Tomislav Stojanović naveo je da je na kraju, u završnoj verziji dosta scena ispalo iz filma, te da je trebalo pronaći emotivan ritam filma, a potrebne su i pauze između raznih vrsta montaže.
- Imali smo šest verzija montaže, 40 minuta smo na kraju, dakako postupno, izbacili navodi Stojanović.
Govoreći o filmu »Bog neće pomoći«, Hana Jušić kazala je da joj je silno drago što se vraća novim filmom nakon devet godina od prošlog.
- Htjela sam isprobati nešto novo, nešto drukčije, nakon »Ne gledaj mi u pjat« i suvremene obiteljske drame takve su mi dinamike dojadile i ušla sam u nešto novo. Ujedno, ljubiteljica sam španjolskog jezika te argentinske i čileanske kinematografije i krenula sam u tu avanturu. Tu je prikazan svijet ljudi koji međusobnu pričaju, ali se ne razumiju, kako da se Terezin lik prepozna s Milenom i Ilijom?, navela je.
Glavna glumica Manuela Martelli, koja još ne govori hrvatski, kazala je da je oduševljena Haninom idejom te navela je za sebe da nema nikakvo hrvatsko porijeklo, već s mamine strane rumunjsko.
Filip Đurić i Nikša Butijer istaknuli su kako im je bilo zanimljiv, autentično iskustvo u tom filmu.
U sklopu Pulskog filmskog foruma održan je masterclass spisateljice Ljubice Luković pod nazivom »Film za djecu – ulaganje u budućnost«, koji je moderirala scenaristica i redateljica Čejen Černić Čanak. U razgovoru se istaknulo kako film za djecu u Hrvatskoj posljednjih godina proživljava svojevrsnu renesansu, što potvrđuje i činjenica da se u ovogodišnjem Glavnom programu Festivala nalaze čak tri filma za djecu. Upravo je to, uz želju da se autore dodatno inspirira na stvaranje filmova za djecu, bio jedan od glavnih povoda održavanja ovog masterclassa.
Obrasci ponašanja
Naglašeno je kako film za djecu ne bi smio biti promatran kao manje vrijedno filmsko ili redateljsko ostvarenje jer je upravo domaći film za djecu iznimno važan za razvoj djece, ali i za stvaranje i razvoj buduće filmske publike. Ljubica Luković istaknula je kako je za autore tijekom rada na filmu za djecu najvažnije slušati djecu, komunicirati s njima te zajedno s njima gledati filmove u kinu namijenjene njihovoj dobi. Također je apelirala na autore da prepoznaju teme koje nedostaju u domaćem filmu za djecu te da im posvete veću pozornost u budućim projektima. Ustvrdilo se i kako je za uspješan film za djecu vrlo važno odrediti odgovarajuću dobnu skupinu kojoj se film obraća te uložiti dodatni angažman u distribuciji i promociji filmova za djecu, a osobito kada je riječ o nezavisnom filmu i prikazivanju u manjim sredinama.
Posebni gosti masterclassa bili su mladi glumci iz filma »Glavonja«, koji su se uključili u raspravu iz publike i svojim zrelim promišljanjima oduševili sve prisutne. Kao glavni zaključak istaknuto je da je domaći nezavisni film za djecu od iznimne važnosti za oblikovanje društva, promicanje pozitivnih odgojnih vrijednosti i inkluzije. Sudionici su naglasili i veliku odgovornost autora dječjih filmova, koji svojim djelima imaju moć utjecati na obrasce ponašanja te podizati svijest o važnim društvenim temama među najmlađima.
U sklopu Pulskog filmskog foruma održan je masterclass rumunjske distributerke Monice Felea pod nazivom »Primjer dobre prakse: Distribucija nezavisnih filmova«, koji je moderirala voditeljica programa Pula PRO Selma Mehadžić. Felea je predstavila distribucijske i marketinške strategije pomoću kojih uspješno distribuira nezavisne filmove u Rumunjskoj te je usporedila rumunjsko i hrvatsko tržište, kao i uvjete u kojima se nezavisni filmovi danas distribuiraju u vremenu dominacije multipleksa i streaming platformi. Istaknula je kako je, kada je riječ o distribuciji nezavisnog filma, s multipleksima potrebno pronalaziti modele suradnje. Prema njezinim riječima, ključno je pokušati utjecati na programiranje i pozicioniranje nezavisnih filmova unutar programa pojedinog multipleksa. Naglasila je kako je za nezavisne filmove iznimno važno što ranije započeti razgovore o programiranju i pozicioniranju filma, nuditi ekskluzivne promotivne suradnje te osigurati što bolji promotivni prostor unutar multipleksa, a s nezavisnim kinoprikazivačima iznalaziti kvalitetne dodatne sadržaje.
