BRUXELLES

Povrede prava EU-a: Hrvatskoj 4 obrazložena mišljenja

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Europska komisija je u četvrtak uputila Hrvatskoj četiri obrazložena mišljenja u okviru svibanjskog paketa povreda prava Europske unije.

Prvo obrazloženo mišljenje odnosi se na direktivu o kvaliteti zraka. Komisija poziva Hrvatsku  da ispuni zahtjeve iz direktive o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu.

U europskom zelenom planu, čiji je cilj nulta stopa onečišćenja, ističe se važnost smanjenja onečišćenja zraka kao jednog od glavnih čimbenika koji utječu na zdravlje ljudi. Potpuna provedba standarda kvalitete zraka sadržanih u zakonodavstvu EU-a ključna je za učinkovitu zaštitu zdravlja ljudi i očuvanje prirodnog okoliša. Ako se prekorače granične vrijednosti utvrđene zakonodavstvom EU-a, države članice moraju donijeti planove za kvalitetu zraka koji sadržavaju odgovarajuće mjere kako bi trajanje razdoblja prekoračenja bilo što kraće.

U Hrvatskoj se granične vrijednosti za lebdeće čestice (PM10) i sitne lebdeće čestice (PM2,5) i dalje prekoračuju u nekoliko područja, a izvješća pokazuju da poduzete mjere nisu učinkovite. Komisija je zato u listopadu 2020. poslala službenu opomenu, na koju su hrvatska nadležna tijela odgovorila u prosincu 2020. Međutim, podaci dobiveni praćenjem kvalitete zraka u Hrvatskoj pokazuju da se i dalje prekoračuju granične vrijednosti čestica PM10 u tri zone kvalitete zraka i čestica PM2,5 u jednoj zoni kvalitete zraka. Mjerama za kvalitetu zraka koje je predstavila Hrvatska dosad se nije učinkovito smanjilo onečišćenje unutar dogovorenih granica niti one doprinose tome da razdoblja prekoračenja budu što kraća, kako je propisano pravom EU-a. Stoga je Komisija odlučila uputiti obrazloženo mišljenjem, na koje Hrvatska ima dva mjeseca za odgovor i poduzimanje potrebnih mjera. U protivnom Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu Europske unije.

Hrvatska je zajedno s još tri članice dobila obrazloženo mišljenje jer nisu u potpunosti prenijeli revidiranu direktivu o energetskoj učinkovitosti. Tom se direktivom nastoji uspostaviti zajednički okvir mjera za promicanje energetske učinkovitosti i postaviti obvezujući cilj povećanja energetske učinkovitosti za EU od najmanje 32,5 posto do 2030. Države članice bile su dužne prenijeti tu direktivu do 25. listopada 2020. Hrvatska, Luksembourg, Slovačka i Španjolska , koje do isteka roka nisu prijavile potpuno prenošenje revidirane direktive o energetskoj učinkovitosti, primile su službenu opomenu u studenome 2020. Nakon pregleda nacionalnih mjera za prenošenje Komisija smatra da Hrvatska, Luksemburg, Slovačka i Španjolska još nisu u potpunosti prenijeli tu direktivu u nacionalno zakonodavstvo.

Treće obrazloženo mišljenje Hrvatska je dobila zajedno s još 9 država članica jer nisu u potpunosti prenijele direktivu koja sadrži  pravila o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.

Tom je direktivom utvrđen pravni okvir za razvoj obnovljivih izvora energije u sektorima električne energije, grijanja i hlađenja te prometa u EU-u. U njoj je uspostavljen obvezujući cilj EU-a od najmanje 32 posto energije iz obnovljivih izvora do 2030. i navedene su mjere za osiguravanje isplativosti potpore za energiju iz obnovljivih izvora te pojednostavnjivanje administrativnih postupaka za projekte u području obnovljivih izvora energije. Osim toga, tom se direktivom olakšava sudjelovanje građana u energetskoj tranziciji te utvrđuju konkretni ciljevi za povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja te u prometu do 2030.

Rok za prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo istekao je 30. lipnja 2021. Komisija je u srpnju 2021. svim tim državama članicama poslala službenu opomenu. Hrvatska, Njemačka, Mađarska, Poljska, Portugal i Rumunjska dosad nisu Komisiji dostavili jasne i precizne informacije o tome kojim se nacionalnim odredbama prenosi svaka odredba Direktive, a Cipar, Grčka, Irska i Luksemburg samo su djelomično obavijestili o nacionalnim mjerama za prenošenje Direktive. Sve navedene zemlje imaju dva mjeseca da ispune obvezu prenošenja i o tome izvijeste Komisiju.

Četvrto obrazloženo mišljenje Hrvatska i još četiri članice dobile su jer nisu  donijele nacionalne programe za gospodarenje radioaktivnim otpadom koji nisu u potpunosti u skladu s Direktivom o istrošenom gorivu i radioaktivnom otpadu.

Radioaktivni otpad nastaje proizvodnjom električne energije u nuklearnim elektranama, ali i upotrebom radioaktivnih materijala u medicinske, istraživačke, industrijske i poljoprivredne svrhe koje nisu povezane s električnom energijom. To znači da sve države članice stvaraju radioaktivni otpad. Direktivom se uspostavlja okvir za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom kako bi se zajamčila visoka razina sigurnosti i izbjeglo nepotrebno opterećivanje budućih naraštaja.

Direktivom je propisano da države članice moraju izraditi i provesti nacionalne programe za gospodarenje svim istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom nastalima na njihovu državnom području, od njihova nastanka do odlaganja. Nacionalni programi o kojima su izvijestili Hrvatska, Estonija, Italija, Portugal i Slovenija nisu u skladu s određenim zahtjevima direktive. Navedene države članice imaju dva mjeseca da uklone nedostatke koje je utvrdila Komisija. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija može odlučiti uputiti predmete Sudu Europske unije.

Komisija je u svibanjskom paketu povreda prava EU-a državama članicama ukupno uputila 25 službenih opomena, 72 obrazložena mišljenja i 7 sedam tužbi Sudu EU-a. Ujedno, zatvoreno je 94 predmeta nakon što su države članice uklonile razloge za pokretanje postupka.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini