Ilustracija (Pexels)
Po prvi put u povijesti EU ima kardiovaskularni plan, Safe Heart Plan, temeljni dokument za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, ali i učinkovitije liječenje te smanjenje smrtnosti.
– Ovo je povijesno važan dokument, ali naš posao tek.počinje jer sad je pitanje kako ćemo ga pretvoriti u konkretne rezultate za građane.
Uz rastuće troškove liječenja i starenje stanovništva, prevencija ne može biti odgovor na sva naša pitanja, ali može biti odgovor na mnoga. Ovo je investicija u održivost zdravstvenog sustava, – poručila je prof. Romana Jerković Kraljić, izvjestiteljica Europskog parlamenta za kardiovaskularno zdravlje na današnjoj EU konferenciji o kardiovaskularnom zdravlju u Zagrebu.
Svake godine u zemljama EU kardiovaskularne bolesti uzrokuju 1,7 milijuna smrti. Većina faktora rizika poput pušenja i prekomjerne težine može se spriječiti, a time i smanjiti broj oboljelih te posljedično smrtnih slučajeva.
Oliver Varhelyi, europski povjerenik za zdravlje, na današnjoj je konferenciji u Zagrebu pozvao na zajedničku odgovornost u kontekstu realizacije Plana te najavio prijedlog provođenja preventivnih kardiovaskularnih pregleda u svim zemljama članicama.
Neminovan utjecaj umjetne inteligencije na bolesti i zdravlje, istaknuo je prof. Thomas F. Luscher, predsjednik Europskog kardiološkog društva.
– Personalizirati prevenciju u tri dobne skupine; kod mladih, sredovječnih i starijih, bit će važan alat koji trebamo implementirati.
Također nam je potrebno fokusirati se na umjetnu inteligenciju koja će transformirati medicinu u narednih pet do deset godina. Stoga je prava incijativa personalizirana prevencija, poručio je.
Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, akademik Davor Miličić, istaknuo je kako se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti pravilnim životnim navikama.
Zato treba inzistirati na smanjenju ovisnosti o pušenju, smanjenju prisutnosti debljine u populaciji i poticanju na tjelesnu aktivnost.
– Nacionalni plan suzbijanja kardiovaskularnih bolesti bit će usuglašen s Europskim planom. Želimo da je sveobuhvatan, da ima naglašenu prevenciju te da ne zanemarimo dostupnost kardiologije.
U Hrvatskoj se smanjila kardiovaskularna smrtnost, u europskoj smo sredini, ali možemo i trebamo i nadalje mijenjati te brojke jer su kardiovaskularne bolesti najsmrtonosnije, iznio je akademik Davor Miličić.