Sastanak na vrhu
Što sljedeći tjedan čeka eurozastupnike?
(Snimio Fred Marvaux / European Union)
Sastanak na vrhu čelnika EU-a sljedeći tjedan u Bruxellesu trebao je biti posvećen isključivo konkurentnosti europskog gospodarstva i dovršetku jedinstvenog tržišta, ali to bi moglo pasti u sjenu zbog posljedica američko-izraelskog rata protiv Irana.
Čelnici država članica sastat će se u četvrtak na redovitom proljetnom samitu na kojem će raspravljati o posljedicama rata na Bliskom istoku, jačanju konkurentnosti gospodarstva, daljnjoj potpori Ukrajini, sljedećem višegodišnjem proračunu te jačanju europske obrane.
"Vojna eskalacija na Bliskom istoku uzrokuje globalnu nestabilnost, a njezine negativne posljedice već se osjećaju u Europi. Stoga ćemo razgovarati o situaciji u Iranu i regiji te o našem odgovoru na njezine geopolitičke i ekonomske posljedice, uključujući i one koje se odnose na cijene energije i energetsku sigurnost", napisao je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa u pismu u kojem čelnike država članica poziva na samit.
No, istodobno s rješavanjem posljedica ove krize treba se usredotočiti na strateški program konkurentnosti, koji postaje sve hitniji, nastavlja Costa i dodaje da se sada rezultati rasprave s neformalnog samita prošli mjesec u dvorcu Alden Biesen trebaju pretvoriti u konkretan program "Jedna Europa, jedno tržište", koji se sastoji od konkretnih mjera i ambicioznih rokova za jačanje europske konkurentnosti, poboljšanje strateške autonomije i jačanje temelja europskog socijalnog modela.
Čelnici država članica EU-a složili su se na neformalnom samitu 12. veljače u dvorcu Alden Biesen da moraju poduzeti hitne mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva, ubrzati uspostavu Unije štednje i investicija, promijeniti pravila o spajanju poduzeća te smanjiti administrativni teret za gospodarstvo.
Postignuta je suglasnost da se do kraja sljedeće godine treba dovršiti jedinstveno europsko tržište, a sada bi se na predstojećem samitu trebao usvojiti konkretan plan s vremenskim okvirom.
Pitanje pomoći Ukrajini ponovno bi moglo postati jedno od glavnih tema samita s obzirom na mađarski veto na zajam od 90 milijardi koji bi Ukrajini trebao omogućiti preživljavanje u sljedeće dvije godine. Iako se Mađarska, zajedno sa Slovačkom i Češkom, izuzela od financiranja toga zajma, premijer Viktor Orban blokira promjenu sadašnjeg sedmogodišnjeg okvira koja je neophodna jer je europski proračun jamac za taj kredit.
Orban blokira odluku zbog spora oko naftovoda Družba kojim se Mađarska i Slovačka opskrbljuju ruskom naftom. On za to optužuje Ukrajinu, tvrdeći da namjerno oteže s popravkom cjevovoda oštećenog 27. siječnja u ruskom napadu dronovima. Mađarski premijer je u središte svoje kampanje za izbore 12. travnja stavio protivljenje bilo kakvoj pomoći Ukrajini.
Ukrajina bi, prema nekim procjenama, mogla ostati bez novca već početkom sljedećeg mjeseca. Međutim, te procjene mogle bi se pokazati netočnim s obzirom na to da je Međunarodni monetarni fond odobrio prošli mjesec zajam Ukrajini od 8,1 milijardi dolara, od čega je odmah isplaćeno 1,5 milijardi s čime bi zemlja mogla financirati svoje potrebe do početka svibnja, a to znači nakon mađarskih izbora na kojima bi, prema anketama, Orban mogao izgubiti vlast nakon 16 godina.
Pomoć Ukrajini i posljedice američko-izraelskog rata protiv Irana bit će glavne teme i sastanka ministara vanjskih poslova država članica koji se sastaju u ponedjeljak. Na tom sastanku razgovarat će se o pitanju isporuke oružja Ukrajini s obzirom na nedostatak sustava protuzračne obrane Patriot zbog sukoba s Iranom.
Povećanje cijena energije zbog rata na Bliskom istoku bit će tema i na sastanku ministara energetike koji se također sastaju u ponedjeljak.
U utorak se sastaju i ministri za europske poslove koji će se baviti pripremama za samit te ministri za okoliš, koji će razgovarati o prijedlogu da se ublaže pravila o zabrani automobila s unutarnjim izgaranjem od 2035., čime bi se odustalo od ranijeg plana da od tada svi novi automobili moraju biti električni.
Prema prijedlogu Komisije, od 2035. proizvođači automobila morat će smanjiti emisiju ugljikova dioksida za 90 posto, umjesto 100 posto. To znači da će 90 voznog parka svakog proizvođača automobila morati biti električni, to jest s nultom stopom emisije, a ostalih deset posto morat će kompenzirati korištenjem čelika koji je proizveden u EU-u uz nisku emisiju ugljikova dioksida ili korištenjem e-goriva i biogoriva.
To bi omogućilo da se plug-in hibridi, blagi hibridi, automobili s motorima na unutarnje izgaranje i dalje proizvode nakon 2035.
Europska komisija trebala bi u srijedu predstaviti prijedlog za uspostavu tzv. 28. režima, jedinstvenog skupa pravila koji će se primjenjivati u cijeloj Uniji kako bi tvrtke mogle lakše poslovati u svim državama članicama, umjesto da se suočavaju s 27 različitih pravnih režima.
Neformalni naziv za to je EU Inc., prema američkoj kratici za incorporated company s ciljem da EU dobije nešto poput američke korporacije koja može poslovati na cijelom tržištu.
Prema riječima predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, tvrtke bi se tako mogle registrirati u bilo kojoj državi članici Unije u roku od 48 sati, i to u potpunosti online.
Europski parlament sljedeći tjedan radi u odborima u Bruxellesu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
