"Predsjednice Metsola, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, Europa se bori. Bori se za nedjeljiv kontinent mira. Za slobodnu i neovisnu Europu. Bori se za naše vrijednosti i demokracije. Bori se za našu slobodu i snagu da sami odlučujemo o svojoj sudbini. Nemojmo se zavaravati – borba je to za našu budućnost. Dugo sam se premišljala hoću li današnji govor o stanju Unije započeti ovako oštrim riječima. Mi Europljani, naime, nemamo naviku niti nam je ugodno tako govoriti. Jer je naša Unija u svojim temeljima projekt mira. No istina je da današnji svijet ne oprašta pogreške. I ne smijemo zatvarati oči pred svakodnevnim poteškoćama Europljana. Osjećaju se kao da im netko izmiče tlo pod nogama. Osjećaju da je sve nekako teže iako rade sve više. Osjećaju posljedice globalne krize. Rasta životnih troškova. Osjećaju kao da brzina promjene negativno utječe na njihov život i posao. Brinu se zbog beskonačne spirale događaja koje gledaju na vijestima – od potresnih scena u Gazi do neumoljive ruske paljbe po Ukrajini. Ne možemo skrštenih ruku čekati da oluja utihne. Ljeto nam je pokazalo da jednostavno nema mjesta ni vremena za sentimentalnosti", poručila je Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije.

"Upravo sad se iscrtavaju obrisi novog svjetskog poretka zasnovanog na moći. Tako da nema sumnje, Europa se mora boriti. Za svoje mjesto u svijetu u kojem su velike sile ili ambivalentne ili otvoreno neprijateljske prema Europi. U svijetu imperijalističkih ambicija i imperijalističkih ratova. Svijetu u kojem se ovisnosti neumoljivo koriste kao oružje. I zbog svega toga mora se roditi nova Europa", nadodala je Ursula von der Leyen.

"Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, ovo mora biti vrijeme europske neovisnosti. Uvjerena sam da je to misija naše Unije. Pobrinuti se za vlastitu obranu i sigurnost. Steći kontrolu nad tehnologijama i energentima koji će potaknuti naša gospodarstva. Odlučivati u kakvom društvu i demokraciji želimo živjeti. Otvoriti se prema svijetu i birati partnerske odnose sa saveznicima, starim i novim. Sve se to u konačnici svodi na slobodu i snagu odlučivanja o vlastitoj budućnosti. A mi znamo da to možemo. Jer smo zajedno pokazali što je sve moguće kad dijelimo istu ambiciju, kad smo ujedinjeni i kad su okolnosti iznimne. Ni sama više ne znam koliko sam puta čula da Europa ne može ovo i ne može ono. Za vrijeme pandemije. O planu oporavka. O obrani. O potpori Ukrajini. O energetskoj sigurnosti. I tako dalje i tako dalje. A Europa je svaki put ostala ujedinjena i uspjela je. Isto to moramo i sada", rekla je predsjednica Europske komisije.

"Zato je, poštovani zastupnici, danas pred nama vrlo jednostavno glavno pitanje. Je li Europa dovoljno odvažna za tu borbu? Jesmo li ujedinjeni i osjećamo li da je kucnuo čas? Imamo li političke volje i političke vještine za kompromis? Ili se želimo tek boriti sami sa sobom? Biti paralizirani vlastitim podjelama. Na to pitanje svatko od nas mora odgovoriti – svaka država članica, svaki zastupnik u ovome domu, svaki povjerenik. Svatko od nas. Ja mislim da je odluka jasna. I zato danas odašiljem poruku jedinstva. Jedinstva među državama članicama. Jedinstva među institucijama EU-a. Jedinstva među prodemokratskim snagama u ovom domu. Stojim pred vama i svi su povjerenici pred vama – spremni smo to ostvariti zajedno s vama. Spremni smo osnažiti proeuropsku demokratsku većinu. Jer samo ona može ispuniti očekivanja europskih građana", rekla je Ursula von der Leyen.

"Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, ukrajinski se narod danas bori za slobodu i neovisnost. Ljudi kao Saša i njegova baka. Saša je imao samo 11 godina kad je Rusija napala. S majkom je potražio sklonište u podrumu u Mariupolju. Jedno jutro su izašli u potrazi za hranom. I tad je započeo pakao. Kiša ruskih bombi padala je po civilima. Sve se smračilo i Saša je osjetio da mu lice gori. Šrapnel ga je pogodio točno ispod očiju. Ruski su vojnici za nekoliko dana zauzeli grad. Sašu i njegovu majku odveli su u nešto što Rusi nazivaju "filtracijski kamp". A onda su Sašu odveli. Rekli su mu da mu mama ne treba. Da ide u Rusiju i da će dobiti rusku majku. Rusku putovnicu. Rusko ime. Poslali su ga u okupirani Doneck. No Saša se nije predao. Usput je od jednog neznanca posudio telefon. Nazvao je baku Ljudmilu koja je živjela u slobodnom dijelu Ukrajine. "Bako, molim te vodi me kući". Baka nije oklijevala ni trenutak. Prijatelji su joj rekli da je luda ako ode. Ali Ljudmila je okrenula nebo i zemlju da nađe unuka. Uz pomoć ukrajinske vlade putovala je u Poljsku, Litvu, Latviju, Rusiju i na koncu u okupirani dio Ukrajine. Vratila je Sašu. Istim dugačkim putem vratila ga je u sigurnost. No srca su im slomljena. Još se svaki dan bore da pronađu Sašinu majku koju je brutalni ruski rat nekamo odveo. Zahvalna sam Saši i Ljudmili što su mi dopustili da ispričam njihovu priču. Čast mi je što su danas ovdje s nama", poručila je predsjednica EK.

Svako oteto dijete mora biti vraćeno

"Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, molim vas da svi zajedno odamo počast Saši, Ljudmili i ukrajinskoj neumornoj borbi za slobodu. Sašina priča nažalost nije jedina. U Ukrajini je na desetke tisuća nestale djece. Zarobljene. Uplašene. Prisiljene da se odreknu svojeg identiteta. Moramo poduzeti sve što je u našoj moći da pomognemo ukrajinskoj djeci. I zato mogu najaviti da ću zajedno s Ukrajinom i drugim partnerima organizirati sastanak na vrhu Međunarodne koalicije za povratak ukrajinske djece. Svako oteto dijete mora biti vraćeno", rekla je Ursula von der Leyen.

"Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, ovaj rat mora završiti pravednim i trajnim mirom za Ukrajinu. Jer je sloboda Ukrajine sloboda Europe. Nije bilo lako gledati prizore s Aljaske. No samo nekoliko dana poslije europski su čelnici otišli u Washington u znak potpore predsjedniku Zelenskom i da osiguraju jamstva. Otad je postignut stvaran napredak. Samo je prošlog tjedna 26 zemalja u Koaliciji voljnih iskazalo spremnost na sudjelovanje u sigurnosnoj garanciji u Ukrajini ili financijskim sredstvima, u kontekstu prekida vatre. I dalje ćemo ulagati diplomatske napore za završetak ovog rata. No vidjeli smo što za Rusiju znači "diplomacija". Putin odbija sastanak s predsjednikom Zelenskim. Prošli je tjedan Rusija ispalila dosad najviše dronova i balističkih projektila u jednom napadu. Jučer je projektilima napadnuto selo u Donecku na ljude koji su čekali da preuzmu mirovinu. Poginulo ih je više od 20. A danas je 10 ruskih dronova povrijedilo poljski i europski zračni prostor, što je bezobziran čin bez presedana. Poljska ima punu podršku Europe. Putinova je poruka jasna. Zato i naš odgovor mora biti jasan. Trebamo povećati pritisak na Rusiju da sjedne za pregovarački stol. Trebamo uvesti više sankcija. Upravo u koordinaciji s partnerima radimo na devetnaestom paketu. Posebno razmatramo brže postupno ukidanje ruskih fosilnih goriva, flotu u sjeni i treće zemlje. Istodobno trebamo povećati potporu Ukrajini. Nitko se u tome nije iskazao kao Europa. Dosad smo izdvojili gotovo 170 milijardi eura vojne i financijske pomoći. Trebat će i više. Taj teret ne bi trebali snositi samo europski porezni obveznici. To je ruski rat. I Rusija je ta koja treba platiti. Zato moramo hitno poraditi na novom rješenju za financiranje ukrajinskih ratnih napora iz prihoda od imobilizirane ruske imovine. Iz vrijednosti te ruske imovine možemo Ukrajini isplatiti zajam za ratnu odštetu. Samu imovinu nećemo dirati. Rizik ćemo morati preuzeti kolektivno. Ukrajina će otplatiti zajam kad joj Rusija isplati ratnu odštetu. Taj će novac već danas pomoći Ukrajini. Ali će biti bitan i za njezinu srednjoročnu i dugoročnu sigurnost. Na primjer, za financiranje snažnih ukrajinskih vojnih snaga, kao prve linije sigurnosnih jamstava. Predložit ćemo jedan novi program. Nazvali smo ga Kvalitativna vojna prednost. Služit će za potporu ulaganjima u kapacitete ukrajinskih vojnih snaga. Na primjer u dronove. Ukrajina prije rata nije imala niti jedan. A dosad je dronovima nanijela Rusiji više od dvije trećine gubitaka u opremi. Nije to samo prednost na bojišnici nego i podsjetnik na snagu ljudske domišljatosti u našim otvorenim društvima. No Rusija brzo nadoknađuje zaostatak, uz potporu iranskih Shahed dronova. I iskorištava prednosti masovne industrijske proizvodnje. U subotu je samo u jednoj noći Rusija poslala 800 dronova na Ukrajinu. Domišljatost je, dakle, otvorila vrata ukrajinske obrane. No sirova industrijska moć s druge strane može zaprijetiti njihovim zatvaranjem. Mi možemo iskoristiti svoju industrijsku snagu i pomoći Ukrajini da uzvrati na taj ratni pohod dronova. Možemo pomoći Ukrajini da svoju domišljatost pretvori u prednost na bojišnici i u zajedničku industrijalizaciju. I zato mogu najaviti da će Europa sa 6 milijardi eura zajma iz ubrzanja izvanrednih prihoda (ERA) financirati savez za dronove s Ukrajinom. Ukrajina ima domišljatost. Sad joj treba razmjer. A mi joj to zajedno možemo omogućiti, tako da Ukrajina zadrži svoju prednost, a Europa ojača svoju", rekla je Ursula von der Leyen.

Iznijet ćemo plan za pokretanje novih zajedničkih projekata u obrani

"Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, Putinova ratna ekonomija nastavit će se čak i ako se rat zaustavi. To znači da Europa mora biti spremna preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost. Uloga NATO-a će naravno i dalje biti ključna. Ali sigurnost će nam zajamčiti jedino snažna i uvjerljiva europska obrana. Zadnjih smo godina ostvarili povijesni napredak u izgradnji europske obrambene unije. Početkom ove godine pokrenuli smo plan "Spremnost 2030.", koji bi mogao mobilizirati i do 800 milijardi eura ulaganja u obranu. U to je uključen i program SAFE, u okviru kojeg je sad na raspolaganju 150 milijardi eura za zajedničku nabavu. Zahtjev je već podnijelo 19 država članica. Potražnja za programom već sad je nadmašila ponudu. I to je dobra vijest! Radimo i na tome da se osigura bonus za one koji daju potporu Ukrajini ili od nje kupuju. To bi bila neka vrsta hitne financijske pomoći za odgovor na hitnu potrebu. U tu hitnost prošli sam se tjedan mogla uvjeriti vlastitim očima za posjeta državama članicama na prvoj liniji. One su najbolje upoznate s razmjerima ruske prijetnje. I nema nikakve sumnje u to da istočno krilo Europe štiti cijelu Europu. Od Baltičkog pa sve do Crnog mora. I zato ih trebamo podržati ulaganjima, u čemu će nam pomoći promatračka misija na istočnim granicama (Eastern Flank Watch). To će Europi osigurati neovisna strateška sredstva. Trebamo ulagati i u svemirski nadzor u stvarnom vremenu da nikakvo kretanje snaga ne prođe nezapaženo. Trebamo odgovoriti na poziv naših baltičkih prijatelja i izgraditi taj "zid dronova". Ta ambicija nije nimalo apstraktna. Ona je temelj uvjerljive obrane. Europskih kapaciteta, raspoređenih i održavanih, spremnih za reakciju u stvarnom vremenu, s potpuno jasnim namjerama. Europa će braniti svaki centimetar svojeg teritorija. U svim zemljama koje sam posjetila čula sam istu poruku: ne smijemo gubiti vrijeme. Zato ćemo na sljedećem sastanku Vijeća iznijeti jasan plan. Plan za pokretanje novih zajedničkih projekata u obrani. Odredit ćemo konkretne ciljeve za 2030. I predložiti uvođenje europskog semestra u području obrane. Jer 2030. je pred vratima. A Europa se treba pripremiti već danas!", rekla je predsjednica EK.

"Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, kad govorimo o neovisnosti, govorimo o odabiru svoje sudbine. To je ono za što se Ukrajina bori. I to je ono što svi Europljani zaslužuju. Europa je ideja slobode i uzajamne snage. Za tom se idejom vodila generacija nakon 1989. Kad su se spojili istok i zapad. I danas je jednako snažna kao i tada. Zato nastojimo približiti buduće države članice našoj Uniji. Ulaganjima. Potporom reformama. Integracijom u jedinstveno tržište. Moramo zadržati zamah tog procesa koji se temelji na zaslugama. Samo ujedinjena, i ponovno sjedinjena, Europa može biti neovisna. Veća i snažnija Unija jamstvo je sigurnosti za sve nas. I zbog toga je budućnost Ukrajine, Moldove i zapadnog Balkana u našoj Uniji. Ujedinimo Europu još jednom!", poručila je Ursula von der Leyen.

Ono što se događa u Gazi je neprihvatljivo

"Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, ono što se događa u Gazi potreslo je savjest cijelog svijeta. Ubijanje ljudi dok prose hranu. Majke koje drže beživotnu djecu. To su slike katastrofe. Zato želim započeti vrlo jasnom porukom: glad koju uzrokuje čovjek ne može nikako biti ratno oružje. Za dobrobit te djece, za dobrobit čitavog čovječanstva, to se mora zaustaviti. To je sve dio jedne sustavnije promjene koja se događa posljednjih mjeseci i jednostavno je neprihvatljiva. Svjedočili smo financijskom gušenju Palestinske samouprave. Planovima za projekt naseljavanja u takozvanom području E1 kojim bi se okupirana Zapadna obala u biti odsjekla od istočnog Jeruzalema. Postupanjima i izjavama najekstremnijih ministara izraelske vlade kojima se potiče nasilje. Sve to upućuje na jasan pokušaj ugrožavanja dvodržavnog rješenja. Potkopavanja vizije održive palestinske države, a to ne smijemo dopustiti. Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, jako mi je teško izgovarati ove riječi. Znam da i mnoge građane jednako boli nemogućnost Europe da dogovori zajednički put prema naprijed. Pitaju se koliko se još stanje mora pogoršati da bi se postiglo jedinstvo. Razumijem ih. Jer je ono što se događa u Gazi neprihvatljivo. I jer Europa mora biti predvodnik, kao što je bila i prije. Našom financijskom potporom i humanitarnom pomoći uvelike prednjačimo pred drugim partnerima. Zbog našeg ustrajanja na održivoj Palestinskoj samoupravi dvodržavno je rješenje i dalje na životu. I druge moramo poticati da hitno pojačaju svoju uključenost, i u regiji i šire. No Europa naravno mora učiniti i više! Mnoge države članice same su otišle korak dalje. A mi smo predložili da se obustavi dio našeg financiranja iz programa Obzor. Ali bez suglasnosti većine, to je zaustavljeno. Ta se prepreka mora prevladati. Ne možemo si priuštiti takvu paraliziranost. Zato ću predložiti paket mjera za olakšavanje napretka. Prvo, Komisija će sama učiniti sve što je u njezinoj moći. Zaustavit ćemo bilateralnu potporu Izraelu. Obustavit ćemo sva plaćanja u tim područjima, što neće utjecati na naš rad s izraelskim civilnim društvom ili Yad Vashemom. Drugo, Vijeću ćemo iznijeti još dva prijedloga. Predložit ćemo sankcije protiv ekstremističkih ministara i nasilnih doseljenika. Predložit ćemo i djelomičnu suspenziju Sporazuma o pridruživanju u pitanjima koja se odnose na trgovinu. Svjesna sam da će biti teško postići većinu. I znam da će svako djelovanje za neke biti previše. A za druge premalo. Ali svi moramo preuzeti svoje odgovornosti. I Parlament, i Vijeće, i Komisija. Treće, sljedeći mjesec osnovat ćemo skupinu donatora za Palestinu, što uključuje poseban instrument za obnovu Gaze. To će biti međunarodna inicijativa s regionalnim partnerima. Temeljit će se na zamahu s konferencije u New Yorku, koju su organizirale Francuska i Saudijska Arabija#, rekla je predsjednica EK.

"Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, dugogodišnji sam prijatelj izraelskog naroda. Znam koliko su duboko tu naciju potresli okrutni napadi terorista Hamasa tog kobnog 7. listopada. Taoci su u rukama terorista Hamasa već više od 700 dana. 700 dana boli i patnje. Ni danas ni u budućnosti ne smije biti mjesta za Hamas. Jer su to teroristi koji žele uništiti Izrael. A teror nameću i vlastitom narodu. I njegovu budućnost drže kao taoca. Cilj Europe oduvijek je bio isti: stvarna sigurnost za Izrael i sigurna sadašnjost i budućnost za sve Palestince. A to znači da se taoci moraju pustiti na slobodu, da bi pristup svoj humanitarnoj pomoći trebao biti neograničen i da mora doći do hitnog prekida vatre. Ali gledajući dugoročno, jedini realističan mirovni plan je plan s dvije države. Suživot u miru i sigurnosti. Siguran Izrael i održiva Palestinska samouprava bez pošasti Hamasa. Za to se Europa oduvijek zalagala. Vrijeme je da se ujedinimo i pomognemo da se to ostvari", poručila je Ursula von der Leyen.

Intenzivno ćemo ulagati u digitalne i čiste tehnologije

"Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, neovisnost Europe ovisi o njezinoj sposobnosti da se natječe u ovim turbulentnim vremenima. Imamo sve što nam je potrebno da dobro živimo u Europi, od jedinstvenog tržišta do socijalnog tržišnog gospodarstva. No svjesni smo da su pred nama teški gospodarski i geopolitički izazovi i svjedočili smo tome kako se ovisnosti mogu iskoristiti protiv nas. Zato ćemo intenzivno ulagati u digitalne i čiste tehnologije, primjerice u okviru budućeg Fonda za konkurentnost i udvostručenog programa Obzor Europa za istraživanje i inovacije. Rješavamo i glavna uska grla istaknuta u Draghijevu izvješću, u područjima kao što su energetika, kapital, ulaganja i pojednostavnjenje. Održali smo strateške dijaloge s ključnim sektorima – automobilskom, kemijskom, farmaceutskom, obrambenom i poljoprivrednom industrijom te industrijom čelika. Svaki sektor poručuje isto. Da bi se zaštitila radna mjesta, moramo olakšati poslovanje u Europi. Skupni paketi koje smo dosad predložili stvarno će pomoći. Manje papirologije i preklapanja, manje složena pravila. Naši će prijedlozi europskim poduzećima omogućiti godišnju uštedu od 8 milijardi eura za birokratske troškove. Na primjer, digitalni euro će to olakšati i poduzećima i potrošačima. Novi skupni paketi su na putu, primjerice o vojnoj mobilnosti ili digitalnim tehnologijama. Za inovativna poduzeća pripremamo takozvani 28. režim i ubrzavamo rad na uniji štednje i ulaganja. Imamo mnogo start-up poduzeća s velikim potencijalom u ključnim tehnologijama kao što su kvantne tehnologije, umjetna inteligencija ili biotehnologija, koja se zbog ograničenog pristupa rizičnom kapitalu okreću stranim ulagačima za financiranje svojeg rasta. Time svoj kapital i radna mjesta dajemo drugima. A to ugrožava naš tehnološki suverenitet. Zato će se Komisija udružiti s privatnim ulagačima u okviru Europskog fonda za scale-up poduzeća vrijednog više milijardi eura. Taj će fond omogućiti velika ulaganja u mlada brzorastuća poduzeća koja se bave kritičnim tehnologijama. Mi naime želimo da prvaci Europe odaberu Europu", rekla je Ursula von der Leyen.

Donijet ćemo paket "Battery Booster"

"Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, naša je najveća prednost jedinstveno tržište, ali ono je i dalje nedovršeno. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da su unutarnje prepreke na jedinstvenom tržištu jednake carini od 45 % na robu i carini od 110 % na usluge. Pomislite samo što propuštamo. Kao što je istaknuto u Lettinu izvješću, jedinstveno tržište i dalje je nepotpuno, i to uglavnom u tri područja: financije, energetika i telekomunikacije. Trebaju nam jasni politički rokovi. Zato ćemo predstaviti plan za jedinstveno tržište do 2028. za područja kao što su kapital, usluge, energetika telekomunikacije, 28. režim i "peta sloboda", tj. slobodno kretanje znanja i inovacija. Uspješnost se mjeri rezultatima. Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, tako ćemo poduprijeti i ulaganja u tehnologije koje potiču gospodarski rast. Čiste, digitalne tehnologije. Umjetnu inteligenciju. Europska umjetna inteligencija ključna je za našu buduću neovisnost. Pomoći će našim industrijama i društvima. Od zdravstva do obrane. Zato ćemo se fokusirati na prve važne temelje, kao što su Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije i izolirana okruženja za kvantne tehnologije. Ulažemo ogromna sredstva u europske gigatvornice umjetne inteligencije. Pomoći će našim inovativnim start-up poduzećima da razvijaju, treniraju i uvode modele umjetne inteligencije sljedeće generacije. Privatni se sektor snažno odazvao na naš poziv da udružimo snage. Danas ću se sastati s glavnim izvršnim direktorima nekih od najvećih europskih tehnoloških poduzeća. Oni će nam predati svoju Izjavu o europskoj umjetnoj inteligenciji i tehnologiji, kojom se obvezuju ulagati u tehnološki suverenitet Europe. Isti pristup valja zauzeti i kad je riječ o čistim tehnologijama, od čelika do baterija. Europski sektor čistih tehnologija mora ostati u Europi, što znači da moramo brzo djelovati. U Planu za čistu industriju utvrdili smo glavne prepreke koje usporavaju te sektore. Sada moramo ubrzati provedbu tog plana. Jer ulagači žele jamstvo da će postojati potražnja za čistim europskim proizvodima u koje ulažu. Zato se moramo okrenuti vodećim tržištima da bismo pokrenuli pozitivnu lančanu reakciju, u kojoj ponuda i potražnja rastu, a cijene padaju. Kad je riječ o ponudi, donijet ćemo paket "Battery Booster", u okviru kojeg će se izdvojiti 1,8 milijardi eura za poticanje proizvodnje u Europi. Baterije su ključan pokretač drugih čistih tehnologija, osobito za električna vozila, zbog čega su bitne za našu neovisnosti. Potražnju hitno moramo potaknuti da bismo osigurali vodstvo europske industrije u čistim tehnologijama. Zato ćemo u javnu nabavu uvesti kriterij "proizvedeno u Europi". Ulažući u strategiju Global Gateway, na primjer, partnerima dajemo snažan poticaj da kupuju europske proizvode. Uvjerena sam da će se čiste tehnologije nastaviti proizvoditi u Europi. No u tom se slučaju moramo pobrinuti za to da naša industrija u Europi ima i pristup sirovinama. A jedini način da to postignemo je da stvorimo istinski kružno gospodarstvo. Zato moramo brže raditi na Aktu o kružnom gospodarstvu i napredovati u sektorima koji su spremni. Na koncu, moramo zadržati tempo. Komisija će zato predložiti Akt o ubrzavanju industrijske proizvodnje za ključne strateške sektore i tehnologije. Ukratko, kad govorimo o digitalnim i čistim tehnologijama: brže, pametnije i europskije", rekla je Ursula von der Leyen.

"Već danas 70 % naše električne energije dobivamo iz niskougljičnih izvora. Globalni smo predvodnici u patentima u području čistih tehnologija – bolji smo od SAD-a i pariramo Kini. Sustižemo SAD i znatno smo ispred Kine po ulaganjima rizičnog kapitala u čiste tehnologije. Na dobrom smo putu da postignemo cilj smanjenja emisija za najmanje 55 % do 2030. To je snaga europskog zelenog plana. Ne smijemo odustati od naših ciljeva za klimu i okoliš. Znanstvenici su bili kristalno jasni, a i ekonomski i sigurnosni argumenti jednako su uvjerljivi. Naime, ta je transformacija iznimno bitna za neovisnost kojoj težimo. Zato što smanjuje našu energetsku ovisnost. Zato što kružna proizvodnja smanjuje naše strateške ovisnosti. I zato što omogućuje nastanak industrijskih lidera koji svoja rješenja mogu izvoziti. Kad razgovaram s partnerima s globalnog juga, od Afrike preko Indije do srednje Azije, svi traže rješenja. To su tržišta koja se brzo razvijaju i utrka za prevladavajući položaj još nije gotova. Mi smo ti koji možemo zadovoljiti tu sve veću potražnju za rješenjima, ali to ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. Zato je Komisija predložila ciljeve za 2040., 10 godina nakon onih iz Pariškog sporazuma. Znam da mnoge brinu razmjeri promjena koje su pred nama. U toj tranziciji moramo pomagati građanima i ojačati industriju, i to snažnim poticanjem javnih i privatnih ulaganja. Moramo stvarati vodeća tržišta za kružne i čiste proizvode da bismo potaknuli otvaranje radnih mjesta i ulaganja u Europi, svima zajamčiti pravednu tranziciju, primjerice putem Socijalnog fonda za klimatsku politiku, i osigurati jednake uvjete na globalnoj razini, osobito promicanjem određivanja cijena ugljika. Europa mora zaštititi svoju industriju, koja ispravno postupa u nastojanju da se dekarbonizira i za to je treba nagraditi i poticati. Inače se dovodimo u opasnost da se za čelik koji treba našim proizvođačima automobila ili gnojivo koje treba našim poljoprivrednicima oslanjamo na uvoz. Ovisili bismo o cijenama, količinama i kvaliteti koju su nam drugi spremni ili sposobni pružiti. Vidimo što se događa s čelikom i drugim metalima. Zbog globalnog viška kapaciteta smanjuju se marže i spremnost na plaćanje premije za zaštitu okoliša. Europskoj industriji čelika zbog toga je teže ulagati u dekarbonizaciju. Komisija će zato predložiti novi dugoročni trgovinski instrument koji će naslijediti zaštitne mjere za čelik nakon što isteknu. Europa će uvijek biti otvorena. Mi volimo tržišnu utakmicu. Ali uvijek ćemo štititi svoju industriju od nepoštenog tržišnog natjecanja", rekla je Ursula von der Leyen.

"Kad govorimo o konkurentnosti, govorimo o radnim mjestima. Govorimo o ljudima i njihovoj egzistenciji. Želimo li konkurentno gospodarstvo, moramo ojačati položaj radnika. Zato ćemo predložiti akt o kvalitetnim radnim mjestima kako bi radna mjesta današnjice išla ukorak s modernim gospodarstvom. To je važno jer znamo kolike su se obitelji našle u teškom položaju. Koliko su se troškovi povećali. Koliko se ljudi trude da bi spojili kraj s krajem. To je pitanje socijalne pravde kao temeljnog načela. Zbog toga nam je hitno potrebna ambiciozna europska strategija za borbu protiv siromaštva. Predstavit ćemo plan za iskorjenjivanje siromaštva do 2050., a pratit će je snažno jamstvo za djecu da našu djecu zaštitimo od siromaštva. Predložit ćemo i niz mjera o cjenovnoj pristupačnosti i troškovima života. Navest ću četiri primjera. Prvi je energija. Povećanje troškova energenata nisu samo brojke na računu. Ono utječe na svaki aspekt našeg života. Kad je energetska kriza posljednjih godina dosegnula vrhunac, Europa je djelovala. Zahvaljujući tim zajedničkim naporima brzo smo stabilizirali cijene i osigurali opskrbu. Sada smo na putu prema energetskoj neovisnosti. No računi za energente i dalje su velika briga za milijune Europljana, a industrija snosi strukturno visoke troškove. Znamo što je dovelo do rasta cijena: ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Stoga je vrijeme da se riješimo ruskih fosilnih goriva koja zagađuju okoliš. Znamo i što smanjuje cijene: čista energija proizvedena u Europi. Moramo proizvoditi više domaće energije iz obnovljivih izvora, uz nuklearne elektrane kao bazne proizvođače. Moramo i hitno modernizirati i ulagati u svoju infrastrukturu i interkonekcijske vodove. Zato ćemo predložiti novi paket mjera za mreže kako bismo ojačali mrežnu infrastrukturu i ubrzali izdavanje dozvola. U tu svrhu danas predstavljam novu inicijativu: Energetske autoceste. U našoj energetskoj infrastrukturi postoji osam kritičnih uskih grla, od tjesnaca Øresund do Sicilijanskog kanala. Radit ćemo na uklanjanju svakog od tih uskih grla. Povezat ćemo državna tijela i pružatelje komunalnih usluga kako bismo riješili sva otvorena pitanja. Europljanima je odmah potrebna priuštiva energija", rekla je predsjednica EK.

"Dom nije samo četiri zida i krov. Dom je sigurnost, toplina, mjesto za obitelj i prijatelje. Dom je osjećaj pripadnosti. No za puno Europljana dom je danas izvor tjeskobe. Može značiti dug ili nesigurnost. Brojke pokazuju bolnu istinu. Cijene stambenih nekretnina porasle su za više od 20 % od 2015. U pet godina broj izdanih građevinskih dozvola smanjio se za više od 20 %. To je više od stambene krize, to je socijalna kriza koja kida društveno tkivo Europe, oslabljuje našu koheziju. A prijeti i našoj konkurentnosti. Medicinske sestre, nastavnici i vatrogasci ne mogu si priuštiti život u mjestu u kojem rade. Studenti odustaju od fakulteta jer ne mogu platiti najamninu. Mladi odgađaju osnivanje obitelji. Zato ćemo još ove godine, nakon što se posavjetujemo s vama, predstaviti prvi europski plan za priuštivo stanovanje. Želimo da stanovanje bude priuštivo, održivije i kvalitetnije. To će biti europski pothvat prilagođen lokalnim okolnostima. Moramo korjenito izmijeniti pristup tom problemu. Moramo revidirati svoja pravila o državnim potporama kako bismo omogućili mjere potpore za stanovanje. Moramo znatno olakšati izgradnju novih stambenih nekretnina i studentskih domova. Predložit ćemo i pravnu inicijativu o kratkoročnom najmu kako bismo odgovorili na preostala pitanja. Cijelo društvo, svi zakonodavci i svi dionici moraju u tome zajedno sudjelovati. Stoga ćemo sazvati prvi EU-ov sastanak na vrhu o stanovanju, koji će potvrditi da nam je to prioritet", rekla je Ursuzla von der Leyen.

"Stanovanje je pitanje dostojanstva i pravednosti. Pitanje je to budućnosti Europe. Prije osam godina stanovanje smo uvrstili u europski stup socijalnih prava. Vrijeme je da ispunimo dano obećanje. Treći je primjer automobilska industrija. Ona je stup našeg gospodarstva i industrije. Ponos Europe. O njoj ovise milijuni radnih mjesta. Početkom ove godine tom smo sektoru omogućili veću fleksibilnost u postizanju ciljnih vrijednosti za 2025. To se pokazalo uspješnim. Sada pripremamo reviziju za 2035. vodeći računa o tehnološkoj neutralnosti. Milijuni Europljana žele kupovati cjenovno pristupačne europske automobile. Stoga bismo trebali ulagati i u mala, povoljna vozila, ne samo za europsko tržište, nego i zbog sve veće potražnje u svijetu. Zato ćemo u suradnji s industrijom predložiti novu inicijativu za male priuštive automobile. Smatram da bi Europa trebala imati vlastiti e-automobil. E kao ekološki prihvatljiv – čist, učinkovit i lagan. E kao ekonomičan i građanima cjenovno pristupačan. E kao europski – proizveden ovdje u Europi, s europskim lancima opskrbe. Ne možemo dopustiti da Kina i druge zemlje osvoje ovo tržište. Bez obzira na sve, budućnost je električna, a Europa će biti njezin dio. Budućnost automobila – i automobili budućnosti – moraju biti europski", nadodala je Ursula von der Leyen.

"Naposljetku se želim osvrnuti na pitanje hrane. U Europi nam je dostupna visokokvalitetna hrana koju naši izvanredni poljoprivrednici i ribari proizvode po pristupačnim cijenama. Oni su čuvari naših zemljišta i oceana, naše bioraznolikosti. Ključ su naše sigurnosti opskrbe hranom. Ali nije im lako – tu su visoki troškovi, prekomjerna birokracija i nepošteno tržišno natjecanje. Nastojimo riješiti sve te probleme. Pojednostavnili smo ZPP, što znači manje papirologije i više povjerenja. Izdvojili smo sredstva za posebnu potporu dohotku u sljedećem VFO-u i omogućili da se financiranje dopuni nacionalnim i regionalnim omotnicama. No naši poljoprivrednici trebaju pošteno tržišno natjecanje i jednake uvjete. To je ključno. Zato smo u trgovinskom sporazumu s Mercosurom predvidjeli dobre zaštitne mjere, koje će se prema potrebi dopuniti financijskom naknadom. Moramo ojačati i položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom. Njihov težak rad već dugo nije isplativ. Poljoprivrednici imaju pravo na pravednu cijenu za hranu koju proizvedu i na odgovarajuće prihode za svoju obitelj. Preispitat ćemo provedbu naših propisa o nepoštenim trgovačkim praksama i poduzeti mjere gdje se to pokaže potrebnim. Danas mogu najaviti i da ćemo povećati proračun za promociju za potrebe nove kampanje "Kupujmo hranu iz Europe" jer s ponosom možemo reći da je naša europska hrana najbolja na svijetu", rekla je predsjednica EK.

"Kad govorimo o konkurentnosti i neovisnosti, moramo govoriti o našim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Čula sam razne stvari o sporazumu postignutom ovog ljeta. Razumijem početne reakcije. Pa mi dopustite da budem što jasnija. Trgovinski odnos sa SAD-om nam je najvažniji. Svake godine u SAD izvezemo robe u vrijednosti većoj od 500 milijardi eura. O tome ovise milijuni radnih mjesta. Kao predsjednica Komisije nikada se neću igrati s radnim mjestima ili egzistencijom ljudi. Zato smo postigli sporazum, da zadržimo pristup tržištu za našu industriju. I pobrinuli smo se da Europa dobije najbolji mogući sporazum. Omogućili smo relativnu prednost za naša poduzeća. Jer na neke se od naših izravnih konkurenata primjenjuju puno više carine SAD-a. Da, njihova je osnovna cijena možda niža. No kad uračunamo iznimke koje smo dogovorili i dodatne stope koje imaju drugi, imamo najbolji sporazum. U to nema sumnje. I želim biti savršeno jasna: bilo da je riječ o propisima o zaštiti okoliša ili digitalnoj regulativi, mi postavljamo vlastite standarde. Donosimo vlastite propise. Europa će uvijek sama za sebe odlučivati", rekla je Ursula von der Leyen.

Komisija najavila paket "Odaberite Europu"

"Ne vjerujem u carine. Carine su porezi. No sporazum donosi ključnu stabilnost u našim odnosima s SAD-om u vremenima velike globalne neizvjesnosti. Zamislite posljedice potpunog trgovinskog rata sa SAD-om. Zamislite kaos. A zatim zamislite tu sliku uz onu iz Kine koju smo vidjeli prošli tjedan. Kine koju podupiru čelnici Rusije i Sjeverne Koreje. Putina koji likuje jer odnosi Rusije i Kine nisu nikad bili bolji. Ništa od toga nije nas jako iznenadilo. No odraz je brzih promjena. I nameće nam dva imperativa za poticanje neovisnosti Europe i njezino mjesto u svijetu. Prvi je da moramo pojačati diversifikaciju i partnerstva. 80 % naše trgovinske razmjene odvija se s drugim zemljama, osim SAD-a. Stoga moramo iskoristiti nove mogućnosti. U vrijeme promjena globalnog trgovinskog sustava, bilateralnim sporazumima jamčimo globalna pravila. Na primjer sporazumom s Meksikom ili Mercosurom. Ili dovršetkom pregovora o povijesnom sporazumu s Indijom do kraja ove godine. Izgradit ćemo i koaliciju sa zemljama istomišljenicama kako bismo reformirali globalni trgovinski sustav – kao što je Sveobuhvatni i progresivni sporazum za transpacifičko partnerstvo. Jer trgovina nam omogućuje jačanje naših lanaca opskrbe. Otvaranje tržišta. Smanjenje ovisnosti. U konačnici, riječ je o jačanju naše gospodarske sigurnosti. Svijet želi odabrati Europu. A mi moramo poslovati sa svijetom. Drugi je imperativ da se Europa istakne u područjima od kojih su se drugi udaljili. Na primjer u istraživanju. Znanost nema putovnicu, rod, etničku pripadnost ni političku boju. Jedno je od najvrjednijih svjetskih dobara. Zbog toga je Komisija najavila paket "Odaberite Europu" u vrijednosti od 500 milijuna eura, za privlačenje i zadržavanje najboljih znanstvenika i istraživača. Europa mora preuzeti vodstvo i u području globalnog zdravlja. Blizu smo ili čak na početku još jedne globalne zdravstvene krize. Kao liječnica po profesiji, zgrožena sam dezinformacijama koje ugrožavaju globalni napredak na svim područjima, od ospica do dječje paralize. I zato danas mogu najaviti da će EU predvoditi novu Inicijativu za otpornost globalnih zdravstvenih sustava. Jer svijet se ugleda na Europu, a Europa je spremna biti predvodnik", rekla je Ursula von der Leyen.

"Neovisnost Europe znači zaštitu naših sloboda. Slobode odlučivanja. Slobode govora. Slobode kretanja po cijelom kontinentu. Slobode glasanja. Slobode da volimo. Slobode da molimo. Slobode da živimo u Uniji ravnopravnosti. Naša demokracija i vladavina prava jamče nam te slobode. Zato se toliko trudimo ojačati svoje instrumente i provedbu. Izgradili smo novi ciklus vladavine prava koji jamči rano otkrivanje problema i njihovo angažirano rješavanje. Potreban nam je integrirani godišnji ciklus vladavine prava – zajednički ritam, jasne ključne etape i doprinosi svih institucija. A naš fokus mora biti na uklanjanju postojećih nedostataka u propisima. Ojačali smo vezu između dodjele sredstava i poštovanja vladavine prava. A sa sljedećim dugoročnim proračunom ići ćemo još dalje. Poštovanje vladavine prava ključno je za dodjelu sredstava EU-a. Sada i u budućnosti. Naša je demokracija ugrožena. Sve veća manipulacija informacijama i dezinformacije dovode do podjela naših društava. Ne samo da se narušava povjerenje u istinu, već i u samu demokraciju. Zbog toga nam je hitno potreban europski štit za zaštitu demokracije. Trebamo veće kapacitete za praćenje i otkrivanje manipulacije informacijama i dezinformacija. Stoga ćemo osnovati novi Europski centar za demokratsku otpornost. On će objediniti sva stručna znanja i kapacitete u državama članicama i susjednim zemljama", poručila je Von der Leyen.

Pomoći ćemo europske medije da ostanu slobodni!

"U nekim zajednicama u Europi tradicionalni su mediji u velikim poteškoćama. U mnogim se ruralnim područjima odlaska po lokalne novine sjećaju s nostalgijom. Zbog toga imamo brojne medijske pustinje u kojima dezinformacije cvatu. A to je vrlo opasno za našu demokraciju. Jer su informirani građani koji se mogu pouzdati u ono što čitaju i čuju ključni za trajnu odgovornost nositelja vlasti. Kad se neovisni mediji uruše ili neutraliziraju, naša sposobnost za praćenje korupcije i očuvanja demokracije ozbiljno je oslabljena. Zato je prvi korak autokrata uvijek osvajanje neovisnih medija. Jer to omogućuje da se nazadovanje i korupcija odvijaju u mraku. Zato moramo bolje zaštititi naše medije i neovisni tisak. Zbog toga pokrećemo novi Program za otpornost medija, za potporu neovisnom novinarstvu i medijskoj pismenosti. No trebamo se potruditi i otkriti i neke od glavnih uzroka tog trenda. Zato smo u sljedećem proračunu predložili znatno povećanje financijskih sredstava za medije. Trebamo omogućiti i privatna ulaganja. Zato ćemo upotrijebiti svoje instrumente za potporu neovisnim i lokalnim medijima. Slobodni mediji okosnica su svake demokracije. A mi ćemo pomoći europske medije da ostanu slobodni!", rekla je predsjednica EK.

Kad je riječ o sigurnosti naše djece na internetu, Europa vjeruje u roditelje

"Isto vrijedi i za društvene mreže. Korisne su za povezivanje ljudi. No želim istaknuti jednu konkretnu temu. A to su posljedice neometanog pristupa naše djece društvenim mrežama. Kao majka sedmero djece i baka četvero unuka razumijem tjeskobu roditelja koji čine sve što je u njihovoj moći da svojoj djeci pruže sigurnost. Roditelji su zabrinuti jer njihova djeca na svojim telefonima mogu biti izložena velikim opasnostima, samim pregledavanjem sadržaja. Zlostavljanju na internetu. Sadržajima za odrasle. Poticanju na samoozljeđivanje. I algoritmima koji utječu na ranjivost djece s jasnom namjerom stvaranja ovisnosti. Majke i očevi prečesto se osjećaju bespomoćnima. Kao da se bore protiv tsunamija velikih tehnoloških poduzeća koji preplavljuje njihove domove. Čvrsto vjerujem da roditelji, a ne algoritmi, trebaju odgajati našu djecu. Njihov se glas mora čuti. Zato sam danas ovdje da vam kažem da slušam. Baš kao što smo u moje vrijeme, kao društvo učili djecu da ne smiju pušiti, piti ili gledati sadržaje za odrasle do određene dobi. Vjerujem da je došlo vrijeme da razmotrimo isto i za društvene mreže. Naši prijatelji u Australiji predvodnici su ograničenja na društvenim mrežama. Pomno pratim provedbu njihove politike kako bismo vidjeli koje daljnje korake možemo poduzeti u Europi. Okupit ću panel stručnjaka koji će me do kraja ove godine savjetovati o najboljem pristupu za Europu. Pažljivo ćemo tome pristupiti i saslušati što svatko ima za reći. A u svemu tome vodit ćemo se potrebom za jačanjem roditeljske uloge i izgradnjom sigurnije Europe za našu djecu. Jer kad je riječ o sigurnosti naše djece na internetu, Europa vjeruje u roditelje, a ne u profit.

"Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, naša je najvažnija dužnost očuvanje demokracije. Ali pritom moramo pokazati da demokracija može ponuditi i rješenja za opravdanu zabrinutost naših građana. Ona se najviše može osjetiti u pitanju migracija. Stoga smo u sljedećim proračunu predložili utrostručenje financijskih sredstava za upravljanje migracijama i granicama kako bismo mogli učinkovito kontrolirati migracije i štititi svoje vanjske granice. No jasno je da to nije dovoljno. Europljani su dokazali da su spremni pomoći onima koji bježe od rata i progona. Ali ako imaju dojam da se naša pravila ne poštuju, frustracija raste. Stoga moramo pojačati napore. Potreban nam je sustav koji je human, ali ne i naivan. i ozbiljno se pozabaviti vraćanjem tražitelja azila kojima je zahtjev odbijen u njihove zemlje. Ne možemo dopustiti da svega 20 % onih koji moraju otići uistinu napusti Europu. Stoga bez odlaganja moramo cogovoriti zajednički europski sustav vraćanja. Više ne smijemo gubiti vrijeme. Moramo se založiti za potpunu provedbu pakta o migracijama i azilu čim stupi na snagu. On je strog, ali pravedan, a funkcionirat će samo ako svi budu sudjelovali – države članice sa sjevera i juga, s istoka i zapada. Naravno da ćemo uvijek poštovati svoje međunarodne obveze. Ali tko nama dolazi i pod kojim uvjetima određujemo mi, a ne krijumčari i trgovci ljudima. Oni za svoja cinična, lažna i opasna obećanja zarađuju milijune i milijune. Stoga moramo uništiti njihove mreže. Iako se brojke smanjuju, i dalje previše ljudi pokušava nezakonito prijeći granice ili putem izgubi život. Moramo surađivati s platformama društvenih medija kako bismo stali na kraj planiranju i promidžbi krijumčarenja na internetu. Moramo više surađivati i sa zračnim prijevoznicima, i to na problematičnim rutama kao što je ona za Bjelorusiju. A zločinačke mreže i njihove izvore financiranja razotkrit ćemo samo ako slijedimo trag novca. Treba nam novi režim sankcija za krijumčare i trgovce ljudima da im možemo zamrznuti imovinu, ograničiti mogućnosti kretanja i smanjiti stečenu zaradu. Krijumčarenje ljudima strašan je, zločinački posao. Nijedan krijumčar i trgovac ljudima ne smije umaći europskoj pravdi", poručila je Ursula von der Leyen.

"Moja je poanta jednostavna. Ono što je Europljanima važno, važno je i za Europu. Naša je stalna dužnost ostvarivati rezultate. Ovog smo ljeta svi svjedočili požarima u europskim šumama i selima. Izgorjelo je više od milijun hektara, što je područje veličine gotovo kao trećina Belgije. Šteta je golema. I znamo da to nije kraj. Zbog klimatskih promjena svako je ljeto toplije, neugodnije i opasnije. Zato moramo radikalno ojačati svoju otpornost na klimatske promjene, prilagoditi im se i okrenuti se prirodnim rješenjima. No moramo osigurati i alate za odgovor. Zato ćemo predložiti osnivanje novog europskog vatrogasnog centra sa sjedištem na Cipru, koji bi mogao pomagati i našim susjedima u regiji. Znamo što sve može naš Mehanizam za civilnu zaštitu. Tijekom ljeta u sve je dijelove Europe poslano 760 hrabrih Europljana, koji su se doslovce borili s vatrom. Svoj bih govor željela završiti tako da odam počast upravo njima – vatrogascima, pilotima, posadama. Svima koji su priskočili u pomoć. Ispričala bih vam priču o 20 grčkih vatrogasaca posebno obučenih za kroćenje žestokih šumskih požara. Kad su požari izbili u Asturiji, Španjolska je zatražila pomoć Europe. Grčka je odgovorila na poziv. Vatra se bila toliko rasplamsala da se dim vidio iz svemira. No pet je dana 20 grčkih vatrogasaca bilo rame uz rame sa španjolskim kolegama. Vatra se sve više približavala selu Genestoso, a oni su se danonoćno borili da obuzdaju taj pakao. Na kraju su zajedno uspjeli svladati požar, a selo je spašeno", rekla je Ursula von der Leyen.

"Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, čast mi je danas pozdraviti jednog od tih junaka, voditelja grčkog tima, pukovnika Nikolaosa Paisiosa. Pukovniče, dragi Nikolaos, Vaša hrabrost sve nas nadahnjuje. Za Vašu snagu, predanost i izvanredno vodstvo: ευχαριστ? (efharisto) – Vama i Vašem timu europskih junaka. Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, to je Europa na djelu kao zajednica. To je Europa kakvu volim. To je Europa koju moramo štititi pod svaku cijenu. I to moramo činiti zajedno. Želim surađivati s ovim domom i sa svim proeuropskim demokratskim snagama kako bismo ostvarili rezultate za europske građane. Radim na zakonodavnim paketima kako bi se ta proeuropska većina osnažila. I oduševljena sam, draga Roberta, da smo uspjeli obnoviti Okvirni sporazum između Komisije i Parlamenta. To će samo ojačati našu suradnju i omogućiti nam da provedemo stvarne reforme koje su potrebne. Jer održavam pravo na inicijativu Europskog parlamenta. Vjerujem da u nekim područjima, primjerice u vanjskoj politici, moramo prijeći na odlučivanje kvalificiranom većinom. Vrijeme je da se oslobodimo okova jednoglasja. Važno je da naša Unija postane brža i da može ostvarivati rezultate za Europljane. Jer na taj način možemo zajedno dobiti tu borbu. I ostvariti europsku neovisnost. Nemojmo zaboraviti da smo se uvijek morali boriti za svoje slobode. Od generacije koja se vlastitim rukama borila na cijelom kontinentu. Do medija koji su potajno održavali plamen slobode diljem srednje i istočne Europe tijekom Hladnog rata. Ili Šumske braće na Baltiku, koja su se bez prestanka opirala sovjetskom ugnjetavanju. Ta je borba duboko ukorijenjena u srž nas Europljana. Prije 80 godina na našem je kontinentu vladao pakao. Prije 40 godina naš je kontinent dijelio Zid. No Europljani su se u svakoj situaciji odlučno borili za bolju budućnost. Da se ujedine i da ta zajednica bude jaka. I ja ću upravo tomu težiti, iz dana u dan. Živjela Europa!", zaključila je Ursula von der Leyen.

Povezane vijesti

• Putinova naredba o nuklearnim snagama je pokušaj pritiska
• Mirovno rješenje mora uključivati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine
• Von der Leyen najavila 19. paket sankcija protiv Rusije