Ministri poljoprivrede i ribarstva država članica Europske unije sastali su se u Bruxellesu na Vijeću kojim je predsjedala ciparska ministrica dr. Maria Panayiotou. Hrvatsku je predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Središnja tema bila je budućnost Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. godine, s posebnim naglaskom na ulogu nacionalnih preporuka u izradi budućih Nacionalnih i regionalnih partnerskih planova. Ministar Vlajčić istaknuo je kako preporuke Europske komisije mogu biti koristan strateški alat, ali samo ako uvažavaju specifičnosti svake države članice i ostavljaju dovoljno fleksibilnosti u odabiru mjera. Naglasio je i važnost pravodobne objave preporuka, najmanje godinu dana prije roka za podnošenje prvog nacrta plana, kako bi se osigurala kvalitetna priprema programskih dokumenata.

Španjolska, Francuska i Portugal podsjetili su na inicijativu 20 država članica kojom se traži izdvajanje odredbi specifičnih za ZPP i ZRP iz Uredbe o Nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima u zasebne sektorske uredbe. Hrvatska je ponovno izrazila potporu toj inicijativi, ističući da bi takvo rješenje pridonijelo većoj pravnoj jasnoći i dosljednosti zakonodavnog okvira.

Europska komisija predstavila je i izvješće o evaluaciji Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama. Hrvatska podupire jačanje minimalnog obvezujućeg okvira na razini EU-a radi osiguravanja jednake razine zaštite poljoprivrednika. Posebno je istaknuta potreba sprječavanja prodaje ispod razine održivih proizvodnih troškova te jačanja zaštite identiteta podnositelja pritužbi kako bi se smanjio takozvani "faktor straha". Predloženo je i razmatranje uspostave europskog sustava praćenja cijena s referentnim vrijednostima održive proizvodnje.

Latvija je upozorila na izazove u provedbi postojećeg kontrolnog okvira ZPP-a te potrebu administrativnog rasterećenja. Vlajčić se složio kako je nužno ojačati proporcionalnost revizijskog pristupa i sustav više usmjeriti na unaprjeđenje i korektivne mjere, a manje na financijske korekcije, uzimajući u obzir tehničke i administrativne izazove digitalizacije.

Portugal je predložio uspostavu europskog mehanizma reosiguranja za prirodne katastrofe u poljoprivredi. Hrvatska je toj ideji dala načelnu potporu, istaknuvši da sve učestalije klimatske nepogode zahtijevaju nove instrumente koji bi osigurali financijsku stabilnost u slučaju velikih šteta.

U raspravi o stanju u sektoru svinjogojstva, na koju je upozorila Rumunjska, ministar je naglasio kako su i hrvatski proizvođači suočeni s padom otkupnih cijena ispod razine proizvodnih troškova, što osobito pogađa male proizvođače.

Tijekom radnog ručka ministri su razmijenili mišljenja o strateškim prioritetima Europske unije u odnosu na FAO. Hrvatska je istaknula važnost jedinstvenog nastupa Unije te potrebu razmatranja zajedničkog kandidata za budućeg glavnog direktora te organizacije.

Povezane vijesti

• Varufakis: Ne možemo se vratiti na drahmu
• Europski parlament usvojio novu Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP)
• EU namjerava smanjiti administrativna opterećenja za poljoprivrednike