Europski parlament o BiH: Upozorenje na Dodika, Vučića i ruski utjecaj

Ilustracija (Pexels)

Europski parlament u srijedu je usvojio izvješće o Bosni i Hercegovini koje poziva da se u toj zemlji ne dopusti "gruzijski scenarij", upozorava na secesionističku prijetnje Milorada Dodika i njegove veze s Rusijom te kritizira predsjednika Srbije Aleksandar Vučić zbog miješanja u unutarnja pitanja BiH.

Izvješće češkog zastupnika pučanina Ondřeja Kolara zastupnici su usvojili s 495 glasova 'za' i 130 'protiv'. "BiH nije neka država o kojoj ne znamo puno, ali glumimo da marimo za nju", rekao je Čeh u raspravi dan ranije.

"Ona je bojište hibridnih operacija, inozemnog utjecaja i kampanja informacija", ocijenio je.

Koler je "s tom mišlju" radio na izvješću kojim se daje podrška europskom putu BiH, ali i poziva na implementaciju potrebnih reformi i 14 prioriteta koje je odredila Europska komisija.

Pučanin je naglasio da EU u aktualnom geopolitičkom kontekstu mora biti spreman za potencijalni pad podrške eurointegraciji te ne dopustiti da se tamo dogodi "gruzijski scenarij". Vlasti države na Kavkazu, ranije proeuropski nastrojene, zaustavile su put te zemlje prema EU-u i donijele nekoliko 'proruskih' zakona.

Izvješće govori o "glavnom interesu" Rusije da oslabi i destabilizira Europu i njezine saveznike te prijetnji koju predstavlja Milorad Dodik kao proruski čelnik Republike Srpske. Osuđuje se "miješanje" predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u unutarnja pitanja BiH, uključujući i kroz podršku nelegitimnom djelovanju Dodika.

Kolar je u raspravi naglasio da BiH mora mijenjati izborni zakon "koji je i dalje diskriminatoran", izmijeniti ustav i raditi na neovisnosti sudstva. U BiH je i dalje raširena korupcija, kao i nasilje nad ženama, manjinskim i ranjivim skupinama, nastavio je Čeh.

"Nažalost, u BiH je za održavanje mira i podršku reformama i dalje ključna prisutnost EUFOR-a i NATO-a", zaključio je.

Hrvatski zastupnici ističu važnost konstitutivnosti naroda

Hrvatski eurozastupnici u raspravi su istaknuli da se o izvješću glasa na 30. godišnjicu genocida u Srebrenici i postizanja Daytonsko-pariškog sporazuma, te pozdravili što taj dokument prepoznaje važnost konstitutivnosti triju naroda za budućnost zemlje.

Davor Ivo Stier (HDZ/EPP) apelirao je na sve aktere u BiH da donesu zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, sudu BiH, imenuju glavnog pregovarača kako bi se otvorili pristupni pregovori te predaju reformsku agendu kako bi se oslobodila sredstva iz Plana rasta za zapadni Balkan.

Stier je naglasio da je ključno konačno implementirati presude Europskog suda za ljudska prava i ustavnog suda BiH kako bi "svaki građanin mogao birati i biti biran" te svaki narod "biti svoj na svome".

U izjavi Hini Stier je rekao da pojmovi "građanski" i "federalni" nisu kontradiktorni nego komplementarni. Federalnost omogućava da se "ne diskriminira nijedan građanin" niti konstitutivni narod, smatra Stier koji poziva BiH da, kao i EU, bude "ujedinjena u različitosti".

Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula u svom je govoru rekao da budućnost BiH ostaje neizvjesna zbog "internih političkih blokada, prijetnji secesijom, nepoštivanja domaćih i inozemnih presuda, presporog napretka na europskom putu i iznimno negativnih demografskih trendova".

Picula smatra da "dominacija političkih struktura stvorenih još u ratu usporava istinski napredak BiH" te poziva da se prepozna "svaki pozitivan iskorak u BiH", poput usvajanja reformske agende.

"To je dokaz da, unatoč svim preprekama, postoji kapacitet za napredovanjem. A isto od vlasti traži i većina građana".

Zastupnik konzervativaca (ECR) Stephen Nikola Bartulica naglasio je da je "najbolje jamstvo" da BiH ostane dio zapadnog kruga jačanje hrvatskog naroda u BiH koji je 30 godina pod pritiskom koncepta 'srpskog sveta' s jedne, te utjecaja islamskih država s druge strane.

Zastupnik Zelenih Gordan Bosanac rekao je da europski put BiH "stalno zapinje" jer tamošnje političke snage godinama odbijaju "staviti europski put ispred svojih nacionalističkih i privatnih interesa".

"Pozivam da se to promijeni – u Federaciji, u Republici Srpskoj, Distriktu, kantonu, gradu, u svakom selu. Oni će to učiniti samo ako vi ljudi Bosne i Hercegovine izvršite pritisak", poručio je.

HDZ-ova eurozastupnica Željana Zovko upozorila je kako se duh Daytonsko-pariškog sporazuma "sustavno narušava", a da su Hrvati "već četiri puta lišeni prava na legitimno političko predstavljanje".

Zovko je svojim amandmanima, osim na ustavne i izborne reforme, pozvala i na provedbu preporuke Pravobranitelja za ljudska prava BiH te da u komunikaciji s javnošću osiguraju ravnopravnu upotrebu sva tri službena jezika i oba pisma.

Pozdravila je pozitivne pomake koje je BiH ostvarila na putu europskih reformi, kao važan korak prema pristupu više od milijardu eura europskih sredstava.

"Pozivam na usuglašavanje o reformskoj agendi svih nadležnih tijela kako bi narodima u BiH bio dodijeljen novac koji smo ovdje u Europskom parlamentu izglasali za tu namjenu. Ne dopustite da BiH ostane siroče vaše nebrige", zaključila je Zovko.

Europski put jamstvo stabilnosti

Pučanka Sunčana Glavak (HDZ/EPP) naglasila je da je europski put BiH jedini jamac trajne stabilnosti razvoja te zemlje

Osudila je zapaljivu retoriku i secesionističke poteze koji trenutačno ugrožavaju stabilnost BiH te podsjetila da je EU iskazala spremnost otvoriti pregovore čim se ostvari dovoljan napredak.

"Lopta je u dvorištu BiH", rekla je eurozastupnica Glavak, pa pozvala sve aktere u BiH na smanjenje tenzija, povratak reformama i nastavak europskih integracija.

Njezin stranački kolega Tomislav Sokol je rekao da izvješće kritizira sve izraženije separatističke ideje, kao i koncept 'Srpskog Sveta’, koji je suprotan svakom obliku europske integracije, a koji je na terenu, nažalost, postao realnost.

Problem je i bošnjački unitarizam "koji danas predstavlja najveću prijetnju opstojnosti BiH kao države tri ravnopravna naroda", istaknuo je.

Sokol koncept građanske države smatra "samo maskom za hegemoniju najbrojnijeg naroda", što se odražava se u daljnjem onemogućavanju hrvatskog naroda da bira svog legitimnog predstavnika u predsjedništvu države.

Pučanin je govorio i o "zabrinjavajućem" rastu antisemitizma u BiH, osobito u bošnjački većinskim sredinama "zbog kojeg je otkazana i Konferencija europskih rabina u Sarajevu".

"Hrvati su danas jedini konstitutivan narod u BiH koji iskreno, bez fige u džepu, gleda prema zapadu i Europskoj uniji. Zato mu napokon moramo omogućiti punu ravnopravnost", zaključio je.