Europski parlament podržao strožu viznu politiku EU-a

Ilustracija (Snimila Kristina Štedul Fabac / Pixsell)

Europski parlament je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržao reviziju mehanizma suspenzije viza u Europskoj uniji, odnosno proširenje razloga za ukidanje putovanja bez vize iz zemalja koje predstavljaju sigurnosni rizik ili kršenje ljudskih prava.

Zastupnici su s 518 glasova za, 96 protiv i 24 suzdržanih revizije mehanizma suspenzije viza za ulazak u zemlje Europske unije.

Mehanizam se odnosi na 61 zemlju čiji državljani trenutačno mogu putovati u šengenski prostor bez vize u slučaju kratkotrajnog boravka (do 90 dana), a njime se Europskoj komisiji omogućuje ponovno uvođenje zahtjeva za vizu, prvo privremeno, a zatim potencijalno trajno, u slučajevima sigurnosnih rizika ili velikog povećanja broja nezakonitih dolazaka.

Reformom se dodaju novi razlozi za pokretanje suspenzije: hibridne prijetnje (kao što je instrumentalizacija migranata pod pokroviteljstvom države), programi za dodjelu državljanstva ulagačima (ili "zlatne putovnice") koji izazivaju zabrinutost u pogledu sigurnosti, nedostatak usklađenosti s viznom politikom EU-a, kršenja Povelje Ujedinjenih naroda, teška kršenja međunarodnih ljudskih prava ili humanitarnog prava te nepoštivanje međunarodnih sudskih odluka.

Izvjestitelj Matjaž Nemec je na raspravi u ponedjeljak istaknuo da je svijet nestabilniji no ikada od Drugog svjetskog rata te da u vremenima globalne krize Unija mora moći kolektivno reagirati i ne može ostati imuna na nove okolnosti.

"Po prvi put, EU će moći obustaviti vizni režim i u slučaju kršenja ljudskih prava", poručio je Nemec, ističući da je vizna politika "glavni instrument vanjske politike i mora poslužiti kao poluga", a da će promjene Europskoj komisiji donijeti više fleksibilnosti.

Povjerenik Europske komisije za migracije Magnus Brunner je objasnio da se Komisija ovim promjenama pokušala "uhvatiti u koštac" sa situacijama u kojima netko uđe u EU bez vize, ostane predugo i onda preda zahtjev za azil.

Dodao je da EU od svojih partnera očekuje da usklađuju svoje vizne politike s politikom Unije jer bi u suprotnom mogli postati tranzitni centri za nezakonitu migraciju u EU, što "ne možemo prihvatiti".

"Ne možemo prihvatiti (ni) partnerstvo sa zemljama koje imaju programe za dodjelu državljanstva ulagateljima jer to predstavlja rizik i našoj unutarnjoj sigurnosti. Takvi programi omogućuju infiltraciju organiziranog kriminala, korupciju u EU-u, ali i pranje novca", poručio je Brunner.

Uvođenje novih pravila za ulazak u EU pozdravila je u raspravi većina zastupnika ističući, među ostalim, da je Unija još i ranije trebala zaustaviti zlouporabe mogućnosti ulaska bez vize.

Španjolac Juan Fernando Lopez Aguilar je govoreći ispred kluba socijalista izvjestitelja Nemeca pohvalio za "dobar posao", a novosti je nazvao značajnima.

"Spomenuli ste suspenziju viznog režima s onim zemljama koje se bave neprihvatljivim praksama zlatnih putovnica. To je ovaj parlament itekako kritizirao ... Isto vrijedi i za treće zemlje koje protiv EU-a provode hibridne prijetnje i ozbiljno krše međunarodno ili humanitarno pravo", izjavio je, dodajući da je još uvijek potrebno razgovarati o sankcijama prema Izraelu i vladi premijera Benjamina Netanyahu koji su "počinili kazneno djelo genocida u Gazi".

Novi mehanizam kritizirali su, međutim, Zeleni.

Nizozemska zastupnica iz redova zelenih Tineke Strik je rekla da je zajednička vizna politika služila tome da se osnaže ekonomski, kulturni i društveni kontakti i s društvima izvan Europske unije te da je "velika pogreška sada preokrenuti taj trend na temelju nedokazanog plašenja migrantima".

"Pretvaranjem ovog instrumenta u sankcije se krši načelo reciprociteta koje je ključno u zdravim međunarodnim odnosima. Proširenje primjene će također vjerojatno biti nedjelotvorno jer nametanje obveze ishođenja viza državljanima u tranzitu neće dovesti do smanjenog broja tražitelja azila, to će biti samo kazna za građane", rekla je te dodala da postoji opasnost od arbitrarnosti s obzirom na nejasne definicije hibridnih prijetnji i veliko diskrecijsko pravo Komisije.

Hrvatski zastupnik Karlo Ressler iz redova pučana (HDZ/EPP) je pozdravio promjene koje će osigurati bolje zaštitne mehanizme i odgvotio da su teze o tome da se radi o nekoj vrsti zatvaranja Europe "potpuno promašene".

"Ovo je zaštita Europe, u kojoj je šengenski prostor siguran, a pritisak na države prve linije kao što je Hrvatska manji. Na kraju, ovo je poruka i o vraćanju narušenog povjerenja građana i zbog promašenih politika u prošlosti, ali isto tako i nekada naše europske naivnosti", poručio je Ressler.

Kazao je da je sloboda kretanja u Europi vrijednost koja se mora sačuvati, ali kada se legalan ulazak pretvori u prečac za zloporabe, to narušava ne samo cijeli sustav, nego i povjerenje europskih građana.