Putopisno predavanje
Davor Šantek u Umagu predstavio trilogiju i otkrio: "Ljudi su opasniji od životinja"
(Snimio Zvonimir Guzić)
U umaškoj Gradskoj knjižnici Damir Šantek je predstavio svoju putopisnu trilogiju sastavljenu od naslova "Gdje misli nestaju", "Ispod površine" i "Visoko iznad oblaka". Riječ je o knjigama u kojima autor donosi dojmove, susrete i unutarnja promišljanja nastala tijekom niza njegovih putovanja. Predavanje je bilo popraćeno velikim brojem autorskih fotografije, što je publici omogućilo uvid u raznolikost prirodnih i kulturnih obilježja udaljenih područja. Šantek je istaknuo različite načine života i običaje koje je susretao, kao i svoje dojmove o lokalnim zajednicama u koje je kratko ulazio kao putnik.
U izlaganju je prikazao krajolike i kulture manje dostupnih dijelova Srednje i Južne Amerike, Afrike, Azije i Europe, koje je obilazio tijekom brojnih ekspedicija. Poseban interes publike izazvala su njegova planinarska i ronilačka iskustva gdje je predstavio nekoliko svjetskih planinskih vrhova na koje se uspinjao, pri čemu je govorio o tehničkim zahtjevima uspona, klimatskim uvjetima i pripremama potrebnima za istraživanje visokih predjela. Uz to, prikazane su i podvodne fotografije nastale tijekom njegovih ronilačkih ekspedicija koje obuhvaćaju koraljne grebene, podvodne špilje, bogatstvo morskog biljnog i životinjskog svijeta, ali i niz arheoloških i povijesnih lokaliteta, među kojima se ističu brodske olupine iz različitih povijesnih razdoblja.
Ljudi često opasniji od životinja
U predavanju je putopisac isticao da su ljudi često opasniji od životinja, naglašavajući kako su neke od najčešće spominjanih "opasnih" vrsta zapravo znatno manja prijetnja nego što se vjeruje. Podijelio je svoja iskustva ronjenja s morskim psima, ističući da se u susretima s njima nikada nije osjećao ugroženo te da, prema službenim statistikama, krave godišnje usmrte više ljudi nego morski psi. Govorio je o iskustvu s piranama u Južnoj Americi, uz napomenu da te ribe ne napadaju ljude u vodi ukoliko na tijelu nema tragova krvi, čime je dodatno naglasio važnost razumijevanja životinjskog ponašanja umjesto oslanjanja na raširene predrasude. Za Afriku je dodao kako je najveća životinjska prijetnja ljudima komarac, kao prenosnik zaraznih bolesti, dok se na drugom mjestu nalazi nilski konj, životinja koju mnogi zbog njezina izgleda pogrešno smatraju bezopasnom.
U interaktivnom dijelu predavanja publika je saznala da Šantek svoja putovanja najčešće planira spontano, prateći ponudu aviokarata koje, kako je rekao, često određuju gdje će ići, jer su upravo letovi najveći dio troška. Ponekad ga na put odvede i konkretan povod, poput odlaska u Kolumbiju na svadbu poznanice njegove supruge. Što se tiče smještaja na zahtjevnim i teško dostupnim lokacijama, naglasio je da se prilagođava okolnostima u kojima se zatekne, a to ponekad znači boravak u jednostavnim barakama ili kontejnerima, jer se često kreće među lokalnim stanovništvom i izbjegava klasične turističke rute. Govoreći o odnosu s "lokalcima" u ruralnim nepristupačnim dijelovima, naglasio je da mu je komunikacija gotovo uvijek bila dobra upravo zato što im je pristupao s poštovanjem i otvorenošću.. "Nisam se spuštao na njihovu razinu, nego sam iz poštovanja sebe podizao na njihov nivo", izjavio je, objašnjavajući da se na taj način stvara povjerenje i razumijevanje, čak i kada ne postoji zajednički jezik.
Od opasnih iskustava spomenuo je uglavnom ona sa planinarenja i upadanja u ledenjačke pukotine ili teška stanja izazvana visinskom bolešću.
Govoreći o sigurnosti na putovanjima, Šantek je istaknuo da ponekad treba znati stati i procijeniti situaciju, osobito kada je riječ o zahtjevnim planinskim usponima. Naglasio je da na planine uglavnom ide u grupama te da je važno pažljivo odabrati s kim se ide.
- Planina može pružiti izvanredan doživljaj kad je vrijeme lijepo, ali znao sam danima hodati kroz oblake i maglu, bez ikakve vidljivosti, oslanjajući se isključivo na GPS, rekao je.
Ronjenje je sigurnije
Za razliku od planinarenja, ronjenje smatra sigurnijim oblikom istraživanja.
- Pod vodom imate bocu s kisikom i točno znate koliko zraka imate na raspolaganju, pa time i određujete koliko dugo možete ostati ispod površine, objasnio je Šantek.
Na pitanje iz publike o sljedećem putovanju rekao je da u siječnju planira posjetiti Moldaviju, dok je za ljetni period najavio odlazak u Iran i posjet njegovom najvišem vrhu.
Uslijedilo je i završno pitanje, kao aluzija na predstavljenu trilogiju - Gdje misli nestaju, ispod površine ili visoko iznad oblaka?
- Misli nestaju tamo gdje nestaje civilizacija, a vlada tišina prirode, rekao je Šantek za kraj.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
