U režiji pulskih snaga, otvoren je 31. Sa(n)jam knjige u Istri, pred brojnom publikom točno u podne ispred Doma hrvatskih branitelja.
Uz voditelje Dijanu Vidušin, glumicu rodom iz Pule, koja je upravo dobile dvije važne nagrade za predstavu "Ljudski glas" i njezinog kolegu Liviju Badurinu, ceremonija je bila u znaku glazbe i obraćanja govornika vezano za ovogodišnju temu, koja je naslovljena Nemiri. Počevši od Krležinih misli o čovjekovoj uznemirenosti, svi su govornici istaknuli bit ovogodišnjeg izdanja i tema, uz riječi pohvale za Magdalenu Vodopiju i cijelu ekipu koja iz godine u godinu kreira ovu manifestaciju.
(Snimila Tea Tidić)
Predstavnica Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i ministrice Nine Obuljen Koržinek, Nevena Tudor Perković, kazala je da "između života i čitanja nema razlike", te da se vidi kako se ova manifestacija gradi uz puno strasti.
Istarski župan Boris Miletić posebne je pozdrave izrekao upravo Magdaleni Vodopija isaknuvši da je to jedno od najvećih događaja na Poluotoku, a pošto će sada uskoro Božić i Nova godina, pozvao je sve da svojim najdražima poklone knjigu, a ukoliko nekoga uhvati nemir, kazao je neka to bude pozitivan, kreativan nemir.
(Snimila Tea Tidić)
Pulski gradonačelnik Peđa Grbin kazao je da je istina da je pulska publika specifična, ali da zna cijenit i uživat u ovoj manifestaciji.
- Živimo u vremenima kada policija i zaštitari osiguravaju promocije knjiga, da knjige "ne uznemire". Knjige trebaju uvijek poticati na razmišljanje, da budemo bolji, da bolje razmišljamo. Neću reći da Sajmu želim još 30 godina, nego još barem 30 Sajma, kazao je, između ostalog prilikom otvorenja.
"Knjiga je ove godine opasnija, provokativnija nego ikada, događa se da i policija i zaštitari čuvaju književne promocije, a da knjige ne bi uznemirile. Knjige trebaju biti provokativne, drugačije, moraju poticati na razmišljanje i raspravu, i biti baš takve kakve jesu, jer bez toga naše će društvo stagnirati i ostati tamo gdje jest."
(Snimila Tea Tidić)
Direktorica Sajma Magdalena Vodopija naglasila je da će u deset dana sudjelovati dvjestotinjak gostiju, nastat će nova prijateljstva i suradnje, a ovogodišnje je izdanje posvećeno nezaboravnom Alfiju Klariću, velikom dizajneru i fotografu, koji je bio prvi dizajner Sajma, skroman, samozatajan, koji je htio biti neprimjetan.
(Snimila Tea Tidić)
- On je imao kreativne nemire i sjajno je to oslikavao u svome radu, a i nemiri su konstanta koja nas prati, bolja su izdanja Sajma kada su prisutni neki nemiri, kreativni dakako. Krenuli smo s prvim izdanjem odmah nakon Domovinskog rata, nemiri rađaju najbolje programe, kazala je Vodopija.
Scenarij otvorenja potpisuje pulska dramaturginja Emma Kliman, a nastupili su članovi za ovu prigodu osnovanog punk banda Ivezić i BookOwski, a koje je okupio producent Edi Cukerić. Trojcu iz Antitodora, kojeg čine Ivan Jović - gitara, Dorian Matošević - bas gitara, Vincent Ereš – bubanj, pridružio se kao frontmen Matija Ivezić i oni su žestoko zasvirali.
Uz stihove pjesme u prozi Miroslava Krleže "Nemir", objavljenoj prije točno stotinu godina, ljeta 1925., u šestom broju zagrebačke Književne republike, časopisa koji je sam pokrenuo, počeo je Boris Dežulović svoj govor otvaranja Sajma.
- Naš jezik poznaje dvije vrste nemira. Oni vanjski, nevidljivi i nepoznati udarci, glasovi, događanja i pojave, i oni unutarnji, kad sva ta zbivanja prolaze kroz čovjeka i bruje kao zvonjava, da ovaj - trajno uznemiren - cijeli život drhti.
Ima tako naš jezik i dramatične "političke nemire" i prijelomne "društvene nemire", i bučne "ulične nemire" i krvave "građanske nemire", ali ima i onaj čovjekov duboki i tihi privatni nemir. Prvi su isključivo u množini - ne postoji nešto tako kao "ulični" ili "građanski nemir" - dok je drugi u samotnoj jednini i ne postoji izvan nje: unutarnji nemir jedne duše, onaj Andrićev jedan te isti nemir. Taj nemir nije opreka miru, ne na način na koji je to strašna riječ "rat".
Kad bi bilo tako, onda bi se i roman našeg opravdano odsutnog počasnog gosta Lászla Krasznahorkaija zvao "Nemir i nemir". Pa bi se drugačije zvao i onaj "nemir što se nastanio u životu" Krasznahorkaijeva junaka kad je pročitao jednu knjigu, da bi "od tog trenutka stvari vidio na drugačiji način": "Stvari su se promijenile, i svijet mu je putem tih stvari počeo pokazivati svoj najstrašniji sadržaj, svoju – u najstrašnijem mogućem smislu uzetu – oslobođenost". Taj nemir, čovjekov nemir, nema opreku, to je jedina negacija u našem jeziku bez svoje suprotnosti. Čovjekovu nemiru ne postoji mir. Jer on je, podsjeća Krleža, uznemiren trajno, i taj svoj nemir - dodaje Andrić - unosi na svako mjesto i u svaki oblik života, kazao je Dežulović.
Nadalje, nastavio je "Danas - okruglo, a ravno stoljeće kasnije - opet živimo u vremenima što ga suvremenici nazivaju "poslijeratnim": vremenima vanjskih, uličnih i građanskih nemira. Iz tog nemira i te strasti eto na koncu, stotinu godina kasnije, i nas u Puli, na tridesetom i prvom susretu uznemirenih duša. Dobrodošli stoga u još jedno tiho, sivo svitanje na moru, zaronite u tu tišinu. Kako bi to pak u prilikama poput ove rekao jedan naš prijatelj nobelovac, majstor kratke rečenice: "Ünnepélyesen megnyitom a Pulai Könyvvásár!" - "Proglašavam Sajam u knjiga u Puli otvorenim!"
(Snimila Tea Tidić)
U prodajnom dijelu 31. Sajma u Domu hrvatskih branitelja svakodnevno od 9 do 21 sat do 7. prosinca u ponudi će biti 35 tisuća naslova 300-tinjak nakladnika, uz popuste od deset do 70 posto.
Uz pokrovitelje - Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Pulu i Istarsku županiju te dugogodišnje sponzore Zagrebačku banku d.d. i Arena Hospitality Group, ove su godine mali poduzetnici i posebno poduzetnice Pule velikom potporom stali uz Sajam.
(Snimila Tea Tidić)
(Snimila Tea Tidić)
(Snimila Tea Tidić)