S godinama razvijete instinkt i znate što sredina očekuje

Gordana Jeromela Kaić, vodit će Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula iduće četiri godine i to će biti njen već četvrti mandat na čelu ove javne ustanove. Tako je odlučilo pulsko Gradsko vijeće, koje je prihvatilo preporuku Kazališnog vijeća INK-a. Na početku ovog razgovora s povodom pitali smo je hoće li i po čemu ovaj njen četvrti ravnateljski mandat biti različit od prethodnih?

- Upravljati kazalištem u turbulentnim vremenima u kojima živimo zahtijeva stalno prilagođavanje okruženju i utoliko će i naredni mandat biti različitiji od prethodnog. Moja je vizija Istarskog narodnog kazališta, kazalište sa strateški promišljenim scenskim izričajem, dinamičnim ansamblom, čvrstim i educiranim umjetničkim i menadžerskim vodstvom koje će artikulirati njegov repertoar prema društvenoj odgovornosti. U tome je pohvalno da nas Grad Pula kao naš osnivač i 100-postotni vlasnik danas prepoznaje i podržava naše namjere.

- Koliki je proračun kazališta za ovu godinu? Tko i s koliko sredstava financira INK, koliko sredstava ide na programe, a koliko za hladni pogon, odnosno plaće i režije?

- Proračun Kazališta za ovu godinu je 7.911.000 kuna i veći je u odnosu na prošlu godinu za oko 12 posto. Planirana sredstva iz proračuna Grada Pule jesu 5.991.000, drugih proračuna (Ministarstvo kulture RH i Istarske županije) 500 tisuća kuna, a na ostala i vlastita sredstva otpada 1.420.000 kuna. Znatno je povećan plan prihoda i rashoda za nabavku dugotrajne imovine, odnosno investicije, s prošlogodišnjih 450.000 kuna, na ovogodišnjih 1.030.000 kuna. Omjer rashoda za programe i hladni pogon, tzv. plaće i režije, je s neznatnim oscilacijama u proteklim godinama: 55 posto ide za hladni pogon, 40 posto za programe, te 5 posto za investicije i nabavku dugotrajne imovine. Već duži niz godina uspijevamo održavati ovaj balans rashoda koji je poželjan i u europskim okvirima, a neusporediv s kazališnom praksom u Hrvatskoj.

- Koje naslove i projekte možemo očekivati u ovoj sezoni?

- U ovom djelu sezone očekuju nas tri premijere: "Sluškinje" J. Geneta u režiji Damira Zlatara Freya, Shakespearov "San ivanjske noći" u režiji Luke Mihovilovića te autorski projekt Andree Gotovine "U kutiji" i "Na livadi" namijenjen najmlađima. U goste nam dolazi HNK iz Zagreba s Matišićevim "Ljudima od voska", Zorin dom Karlovac s "Kabareom", Talijanska drama HNK Ivana pl. Zajca Rijeka s predstavom "Hamlet u selu Mrduša Donja", Kerempuh i još nekoliko privatnih kazališnih produkcija, te Gledališče Kopar i SNG Nova Gorica. S predstavama za djecu "Pazi.mazi.voli" dolazi kazalište Mala scena iz Zagreba, te "Pola-pola" iz produkcije Kazališne družine Pinklec, Teatra Poco Loco i Teatra Exit. U sklopu programa "Kazališna zima u Istri", INK odlazi na gostovanja u Buje, Labin, Rovinj i Pazin u ožujku, te s predstavom "Djevojačka večer" idemo na porečki Zlatni zub i Gumbekove dane u Zagreb, te u Sisak. Više će prostora dobiti glazba, tako da će njezini ljubitelji doći na svoje. U suradnji s Muzičkom akademijom organizirat ćemo cikluse koncerata klasične glazbe. Nastavlja se suradnja s Operom HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke, a ugostit ćemo koncert "Brahms, Čajkovski" s poznatim violinistom Marcom Grazianijem pod dirigentskom palicom maestra Dešpalja. Novost u programu je suradnja s Backstage consulting d.o.o. iz Zagreba na suorganizaciji ciklusa koncerata jazz glazbe, po tri koncerta u svakom dijelu sezone. Sa zadovoljstvom mogu potvrditi termine: 9. svibnja nastupa Christian McBride Big Band koji je prije dva tjedna dobio nagradu Grammy, kao i 26. svibnja James Carter's Elektrik Outlet. U kazalištu će svoje velike glazbene obljetnice obilježiti pjevač Alen Vitasović i grupa Nola.

- Je li moguće organizirati program na način da se predstave, odnosno koncerti u INK-u održavaju točno određene dane u tjednu i u određeno vrijeme, što bi možda utjecalo na veću naviku dolaženja publike u kazalište?

- To nije nemoguće, ali je teško. Prednost je to repertoarnih kazališta koja imaju svoje ansamble, ne ovise o slobodnim terminima angažiranih vanjskih slobodnih umjetnika i mogu dugoročno planirati. Dugoročno planiranje je, još uvijek na ovim našim prostorima, na početku. Pokazalo se, međutim, da to bitno ne utječe na dolazak publike. Mi smo više puta u prošloj godini napunili dvoranu do posljednjeg mjesta. Posjetitelja svih programa kazališta je prošle godine bilo 54 tisuće, što je 17 posto više nego 2016. godine. Publika se vraća u kazalište i to nije samo naša posebnost. Poplava suvremenih dramskih tekstova koji izravno ulaze u dijalog sa stvarnošću u kojoj živimo naprosto privlači publiku koja se prepoznaje u životnim situacijama likova i vidi da nije sama, da još netko proživljava isto što i ona i da za sve ima rješenja iako ih kazalište ne daje izravno. Čini mi se da kazalište postaje kao neko mjesto identifikacije, a publika iz njega izlazi s puno više optimizma. (Mladen RADIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU