održana noć knjige u umagu
Korado Korlević: "Naša djeca nemaju kritičko mišljenje, živimo u društvu u kojem se obezvrjeđuju znanost i razum"
(Snimio: Zvonimir Guzić)
Noć knjige s Koradom Korlevićem, koja je trebala biti održana u Gradskoj knjižnici Umag zbog velikog interesa publike prebačena je u obližnju Kazalištu dvoranu "Antonio Coslovich".
"Mi smo nadobudno mislili održati Noć knjige u prostoru knjižnice, ali Knjižnica grada Umaga puno je manja od večerašnjeg gosta", pred punom umaškom dvoranom najavio je Korlevićev nastup ravnatelj knjižnice Neven Ušumović.
"Veliki reset" bio je naziv predavanja, uvijek zanimljivog, a po reakcijama publike i omiljenog, istarskog futurologa, astronoma, edukatora i ljubitelja prirode. "Kome pripada budućnost?" bilo je pitanje na koje je odgovor došao na kraju izlaganja.
Na početku je Korlević predstavio Zvjezdarnicu Višnjan koja je od početnih improvizacija, napredovala do uspješne znanstveno-obrazovne institucije s članstvom u međunarodnoj mreži za upozoravanje na globalnu opasnost od asteroida, International asteroid warning network (IAWN). Rekao je da je opasnost od asteroida realna, ali da nam ne prijeti skora katastrofa, čak ni 2036. godina više nije kritična, jer asteroid koji je prijetio više nije na putanji prema Zemlji.
"Sve se to može matematički odrediti i predvidjeti, a ti proračuni i okvirno vrijeme mogućeg udara tijela u zemlju zovu se "ključanice kaosa", objasnio je astronom iz Višnjana.
Dotaknuo se i povijesnih sličnosti političkih sustava nekad i danas.
"Svijet se danas, pa tako i Hrvatska, može mjeriti sa Zapadnim Rimskim Carstvom. Rimski car je obećao da će svi koji vole cara od njega dobiti kruha, danas također tko voli "cara" dobiva kruha, a takve nazivamo 'uhljebima'. Svugdje se grade stadioni poput nekad arena, priča 'kruha i igara' nešto je čemu svjedočimo već dvadesetak godina, pa tako zabavljač vrijedi kao tisuću pedagoga ili inženjera. Današnji sustav vrijednosti primjereniji je prodaji doživljaja i zabave, nego intelektualnom razvoju", rekao je Korlević.
Dotaknuo se i obrazovnog sustava za koji je rekao da je nekad bio odgojno-obrazovni, ali se negdje po putu izgubilo ono odgojni, pa je ostalo obrazovanje i stvaranje lojalnih građana koji neće raditi probleme vladajućima, nego šutjeti i raditi.
Spomenuo se i Davosa i "velikog reseta" koji nam donosi biotehnologija, umjetna inteligencija, sintetska tehnologija i druge znanosti budućnosti.
"Čovjek gubi primat i homo sapiens više nije najpametniji na planeti. Idućih će se desetak godina dogoditi puno toga u pravcu Homo sapiensa-novo, Homo superiora i Homo machine gdje čovjek prelazi u oblik stroja. Umjetna inteligencija može sama sebe reprogramirati i nadograđivati, to ona i radi dok mi spavamo. Moći će se 'popravljati' i ljudski genom, generalna proba već je napravljena s cjepivima protiv Covida, sad znamo kako radi programiranje stanica. Ako netko odluči ljude popravljati, generalno će to moći i napraviti. Shvatili smo posljednjih godina i kako je starenje zapravo bolest, tj. prirodan proces, ali ne toliko pametan da ga ne bismo mogli zaustaviti kao bolest, što je pokazao i eksperiment na pomlađivanju miševa", rekao je Korlević.
Na kraju je istaknuo i probleme mlađe populacije.
"Naša djeca nemaju kritičko mišljenje, ona su već upecana u društvo prodaje snova gdje se nagrađuju "gladijatori", a obezvrjeđuju znanost i razum.
Djecu treba učiti vještinama, a ne znanju, treba ih educirati kako razlikovati istinu od laži i nikako ne smiju, kad odrastu, ubiti dijete u sebi."
Kome pripada budućnost?, bilo je pitanje na početku predavanja. "Pripast će onima koji neće gledali stvaranje budućnosti sa strane i biti pasivni nego će biti aktivan dio promjena gdje će cijelo vrijeme učiti, istraživati, stvarati, upravljati, pripada onima koji će preuzeti odgovornost."
Uslijedilo je i jedno pitanje iz publike - posjetiteljicu je zanimalo zašto nije bilo cjepiva za afričku svinjsku kugu koja je poharala Slavoniju.
"Cjepiva nije bilo jer nije postojao interes farmaceutskih kompanija. Oni lako naprave cjepivo, ali pitanje je tko to može platiti. Razvoj cjepiva košta puno i ako sirotinja to ne može platiti proizvođač ne želi ulaziti u financijski rizik jer se boji bankrota. Njima je lakše razvijati lijekove protiv debljine, visokog tlaka i sličnih kroničnih bolesti koje plaćaju oni što imaju puno novca."
Kao završnu misao pozvao je sve prisutne da ne budu samo potrošači već da aktivno sudjeluju u kreiranju budućnosti, prvenstveno misleći na mlađu populaciju.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
