U prvih šest mjeseci ove godine cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj sa porastom od 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine prate kretanje cijena hotelskog smještaja mediteranske konkurencije iz EU, a istovremeno su ključni troškovi rasli dvostruko više od te iste konkurencije, pa su troškovi rada tako porasli 11,7 posto (prosjek EU mediteranske konkurencije je 4,2 posto), a cijene hrane 5 posto (prosjeku EU mediteranske konkurencije je 2,6 posto), pokazala je komparativna analiza Hrvatske udruge turizma (HUT) temeljena na podacima Eurostata.

Podaci za prvih šest mjeseci ove godine samo potvrđuju trend bržeg rasta troškova u domaćoj smještajnoj i ugostiteljskoj industriji u odnosu na mediteransku konkurenciju, a koji je izražen od početka 2023. godine. Najviše je pritom porastao trošak rada koji u domaćoj smještajnoj i ugostiteljskoj industriji već posljednje četiri godine raste dvoznamenkastim stopama (11,3 posto u 2022., 15 posto u 2023., 13,6 posto u 2024. i 11,7 posto u 2025.), značajno više od EU mediteranske konkurencije gdje prosječan porast niti u jednoj od tih godina nije prelazio 7,5 posto. Što se tiče hrane, veći rast cijena hrane u prvoj polovici godine od Hrvatske imala je samo Slovenija (5,7 posto), dok od ostalih promatranih zemalja nitko nema rast veći od 4 posto, dok primjerice Cipar bilježi čak pad cijena hrane od 0,2 posto.

Cijenama domaći hotelski smještaj ne može pratiti takvo povećanje troškova, pa tako nakon prošlogodišnjeg povećanja cijena hotelskog smještaja u Hrvatskoj od svega 1,9 posto (preko dvostruko niže od prosjeka EU mediteranske konkurencije od 4,5 posto), u prvoj polovici ove godine je zabilježen rast cijena od 4,6 posto, tek nešto viši od stope rasta u konkurentskim EU mediteranskim zemljama od 3,9 posto.

HUT je komparativnom analizom obuhvatio Francusku, Grčku, Cipar, Italiju, Maltu, Španjolsku, Sloveniju i Portugal.

"Cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj su i prošle i ove godine rasle manje od rasta ključnih troškova u hotelijerstvu, konkretno troška rada i troška hrane, a troškovi u domaćem hotelijerstvu nastavljaju rasti brže od mediteranske konkurencije, što slabi poziciju domaćih hotelijera u odnosu na konkurenciju. Padajuća profitabilnost sektora umanjuje njegov investicijski potencijal i atraktivnost ulaganja u hotele u Hrvatskoj, a to pak narušava konkurentnost čitavog domaćeg turizma s obzirom da je hotelski sektor taj koji generira puno dulji turistički promet i veću prosječnu potrošnju, uz to i razvija lokalne destinacije, kreira cjelogodišnja radna mjesta i otvara mogućnosti za razvoj dodatnih biznisa povezanih s turizmom, ali i značajno manje opterećuje lokalnu infrastrukturu. Hrvatska sa najlošijom smještajnom strukturom na Mediteranu, sa svega 9,5 posto hotelskog smještaja u ukupnom smještajnom kapacitetu, treba potaknuti značajno više investicija u hotelski sektor, posebno jer potražnja za takvim smještajom iz godine u godinu raste pa je popunjenost hotela najviše kategorizacije (4 i 5 zvjezdica) u samoj špici ove sezone, što znači i po najvišim cijenama, iznad 90 posto", izjavio je Veljko Ostojić, direktor HUT-a.

Povezane vijesti

• HUT: Definirati zdravstveni okvir za rad hotela i kampova i otvoriti granice
• HUT o preporukama HZJZ: Najvažnije je da hotel ostaje hotel, a kamp kamp
• HUT: Hrvatska i dalje najsigurnija na Mediteranu. Najkvalitetniju epidemiološku situaciju ima Istarska županija