Prvi dio dokumenta naglasit će važnost političkog procesa suradnje EU, nastavka intenziviranog dijaloga na svim političkim razinama, ali će se i istaknuti obveza zemalja zapadnoga Balkana da nastave s procesima reformi. EU će zapadnome Balkanu snažno potvrditi europsku perspektivu, no za to će se one morati obvezati na provedbu reforme i prihvaćanje europskih vrijednosti i načela...

Da nije bilo korona krize ova srijeda trebala je donijeti vrhunac hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Summit europskih lidera i zemalja zapadnog Balkana trebao je u Zagrebu okupiti kremu europske politike, tu su trebali doći Angela Merkel, Emmanuel Macron, svi predsjednici i premijeri zemalja članica, kao i onih, kako volimo reći   "u regiji". Ali, život je u međuvremenu stao i sve što je planirano za vrijeme hrvatskog predsjedanja odvija se putem video konferencija.

Međutim, i prije nego što u srijedu zahvaljujući tehnologiji predsjednici i premijeri poruče zemljama koje žele ući u europsku obitelj treba reći da je Hrvatska, prije svega njen premijer Andrej Plenković, napravila dobar posao. Naime, nakon što je Francuska to lani blokirala i kada se činilo da duže vrijeme neće biti pomaka, Sjeverna Makedonija i Albanija ipak su dobile "zeleno svjetlo" za početak procesa približavanja Europskoj uniji. Plenković je koristeći svog ugled unutar EU uporno činio sve da se ovaj problem što prije riješi i riješen je upravo u vrijeme hrvatskog predsjedanja. Naravno, zbog okolnosti koje su uslijedile zbog korona krize to nije došlo u prvi plan, ali je urađen veliki posao. Bilo je krajnje deprimirajuće vidjeti da Sjeverna Makedonija, usprkos činjenici što je pristala promijeniti ime kao preduvjet za europsku i transatlansku perspektivu, ostaje napuštena. Time bi palo u vodu i stalno ponavljanje da se samo reformama i punom suradnjom mogu otvoriti vrata EU.

EU Western Balkans Zagreb Summit službeni je naziv sastanka na vrhu koji će se održati u srijedu poslijepodne. Bez obzira na to što je riječ o video konferenciji, to je izuzetno važan događaj koji će potvrditi uspjeh hrvatskog predsjedanja. U izuzetno teškim okolnostima hrvatsko predsjedništvo je uspjelo postići sve ključne ciljeve dosad i realizirati jedan od ključnih prioriteta.

- Zahvaljujući izuzetnim diplomatskim naporima Hrvatske i posebice premijera Plenkovića koji je vodio razgovore na najvišoj razini održat će se najveći skup takve vrste dosad. Na video konferenciji će sudjelovati svi: šefovi država i vlada svih 27 zemalja članica, čelnici šest zemalja Zapadnoga Balkana, predsjednik Europskog Vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, Josep Borrell, predstavnici EBRD a, EIB-a , Svjetska Banka, RCC. Bit će to summit u punom formatu, kaže za naš list Bruno Lopandić, glasnogovornik hrvatskog predsjedanja.

Ovaj se summit događa točno 20 godina nakon zagrebačkom summita 2000. kada su zemlje jugoistočne Europe po prvi puta dobile europsku perspektivu, otvoren im je put za članstvo u EU, uključujući i Hrvatsku. Nakon toga, na summitu u Solunu i temeljem deklaracije iz Sofije nastavio se proces reformi potreban za regiju. Sam proces se pokazao uspješnim, a dosad ga je najbolje iskoristila upravo Hrvatska. Od zemlje koja je bila jedna od onih koje bi mogle napredovati, postala je punopravna članica EU, a sada po prvi put predsjeda Vijećem Europske unije i suodređuje daljnji integracijski ritam. To je uistinu veliko postignuće. Od svih zemalja jugoistočne Europe Hrvatskoj je to jedinoj uspjelo.

Iza kulisa vodila se i velika bitka da ovaj summit bude što uspješniji. Plenković je morao animirati svoje europske kolege da se angažiraju i po pitanju daljnjeg proširenja EU i europske perspektive zemalja jugoistoka Europe, iako to naravno nije u prvorazrednom fokusu Bruxellesa u ovom trenutku. Nakon izlaska Velike Britanije, ali i prije toga, mnogi su smatrali da EU treba proći nužne reforme da bi uopće bila spremna za daljnje proširenje. Hrvatska i njen premijer Plenković naglašavali su da proces ujedinjenja Europe neće biti potpun dok i zemlje jugoistoka Europe, kada ispune kriterije, ne uđu u članstvo. Ali, naravno, nije bilo lako ni jednostavno uvjeriti europske kolege da baš u ovom trenutku u prvi plan ponovo dođe proširenje, jer Europu muče problemi s epidemijom koronavirusa, financijskim okvirom za buduće razdoblje i mnogo toga drugog.

Završni dokument summita u srijedu zvat će se Zagreb Declaration. Sam dokument se diplomatski brusi po posljednjeg trenutka. Prema onome što ekskluzivno saznajemo iz diplomatskih izvora dokument će imati tri ključna dijela. U prvom dijelu naglasit će se važnost političkog procesa suradnje EU, nastavka intenziviranog dijaloga na svim političkim razinama, ali će se i istaknuti obveza zemalja zapadnoga Balkana da nastave s procesima reformi jer je to od ključne važnosti. EU će zapadnome Balkanu snažno potvrditi europsku perspektivu, no za tango je potrebno dvoje, rekao je jedan europski diplomat. U dokumentu EU će pozvati sve zemlje zapadnoga Balkana da provode potrebne reforme te da prihvate europske vrijednosti i načela. Povećanje EU pomoći u izravnoj je vezi s realizacijom tih ciljeva. Dokument će podržati važnost regionalne suradnje među zemljama zapadnoga Balkana.

Dokument će naglasiti i solidarnost EU sa zemljama zapadnoga Balkana kada riječ o pandemiji. EU je zemljama zapadnoga Balkana pripremila paket pomoći u iznosu od 3,3 milijarde eura. To uključuje pomoć zdravstvenom sektoru i pomoć socijalnom i ekonomskom oporavku. U dokumentu EU obećava i paket ekonomske pomoći da bi zemlje zapadnoga Balkana postale funkcionirajuće tržišne ekonomije i bile sposobne povezati se s jedinstvenim tržištem EU-a. No, to će uslijediti nakon krize s COVID-om, odnosno kada se donese višegodišnji proračun EU-a, pa će planovi za tu ekonomsku pomoć zapadnome Balkanu biti realizirani u drugoj polovici godine.

Posebna pozornost posvećena je sigurnosnim pitanjima poput borbe protiv terorizma, organiziranog kriminala trgovanja ljudima, oružjem, te migracijskim izazovima. Zemlje zapadnoga Balkana pozvat će se na usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, te da se bave energetskom sigurnošću, što je ujedno i jasan poziv određivanja prema zapadnoj strani, koje isključuje koketiranje s Rusijom i Kinom.

Glasnogovornik hrvatskog predsjedanja Bruno Lopandić nije želio komentirati sam dokument.

- Važno je da smo kao predsjedništvo u teškim uvjetima uspjeli realizirati jedan od ključnih prioriteta našeg predsjedanja. Osigurali smo konsenzus o početku pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, a ovim summitom i nastavak europske perspektive za cijelu regiju. Na taj način EU se pokazala sposobnom donositi strateške odluke u trenucima krize. To je izuzetno važno.

Uspjeh ovog summita temeljen je i na uspjehu kojeg smo postigli oko odluke o početku pregovora s Albanijom i Zapadnom Makedonijom i uključenja nove metodologije za pregovore. Hrvatsko predsjedanje našlo se u situaciji bez presedana. Unatoč najvećoj krizi dosada uspjeli smo realizirati veliki broj prioriteta. Prvo, postigli smo cilj uređenog Brexita. To nije bila laka zadaća. Zatim smo u suradnji s ostalim akterima postigli mandat za pregovore o budućim odnosima s Ujedinjenim Kraljevstvom. Uspjeli smo nametnuti i temu proširenja. To je bilo izuzetno važno i to je Hrvatska radila u novim okolnostima koje su zahtijevale novu metodologiju.

- Hrvatsko Predsjedništvo Vijećem EU-a koordinira i EU odgovor na krizu putem sustava IPCR (Integrated political crisis response). Ta platforma okuplja države članice, Europsku komisiju, EEAS, EU agencije i druge. Sustav omogućava povećanu suradnju, razmjenu informacija i poduzimanje konkretnih mjera. Ti sastanci se održavaju redovito na tehničkoj i veleposlaničkoj razini. Na tim sastancima razgovara se o temama koje zahtijevaju najhitnije akcije. Kada je nastupila kriza Hrvatska je reagirala brzo i odgovorno. U novim okolnostima, kada fizički sastanci više nisu bilo mogući, promijenili smo radne metode Vijeća kako bismo osigurali sposobnost EU-a donositi odluke, a da se u isto vrijeme brinulo o zdravlju i sigurnosti svih sudionika i zaposlenih. Po prvi puta u povijesti EU-a ministri su se sastajali putem video konferencije. Hrvatsko predstavništvo pri EU moralo se također prilagoditi ovakvom načinu rada. Iako je riječ o krizi, obim posla se nije smanjio. Svi sastanci od radnih razina do ambasadorskih, profesionalna diplomatska komunikacija odvijala se također videokonferencija i telefonima, mailovima što predstavlja dodatni napor i prilagodbu. Prava online diplomacija. Finci su digitalizaciju stavili kao prioritet njihova predsjedanja, a mi smo je proveli na svim područjima i na svim razinama tijekom našeg. Ambasadori su, međutim, i dalje na svojim radnim mjestima i osobno se sastaju, što se pokazalo važnim, veli Lopandić.

Sve u svemu i u posebnim okolnostima hrvatsko predsjedanje EU-om pokazalo se efikasnim. Od borbe protiv pandemije do tehničkih stvari koje su omogućile da države članice mogu iskoristiti 37 milijardi eura kako bi ojačale zdravstvene sustave i najranjivije dijelove gospodarstva poput malih i srednjih poduzeća. Hrvatska tako može iskoristiti 1,16 milijardi. Postignuti su brojni dogovori, dogovorene razne mjere. Brojni diplomati s kojima smo posljednjih dana razgovarali hvale hrvatsko predsjedanje u krajnje teškim okolnostima. Njemačko predsjedanje koje slijedi 1. srpnja bit će olakšano upravo mjerama koje je hrvatsko poduzelo u ovim vrlo specifičnim i izazovnim vremenima.

Povezane vijesti

• EU nastavio summit bez Velike Britanije
• EU poručila Britaniji: Nema pristupa tržištu bez poštivanja četiriju sloboda