Sigurnost opskrbe Europe plinom uglavnom se promatra u kontekstu uvozne ovisnosti, no to je tek jedan od izazova koji očekuju EU u budućnosti, kaže se u komentaru analitičara Svjetske energetske organizacije (IEO).

Vlastita proizvodnja EU-a opada, 2025. godine istječu dugoročni ugovori za oko 100 milijardi kubičnih metara, a plin bi s gašenjem nuklearnih i ugljenih postrojenja mogao dodatno dobiti na važnosti. Stoga analitičari IEO-a procjenjuju da će EU morati tragati za dodatnim uvozom kako bi pokrio do jedne trećine očekivane potrošnje, a na ruku mu ne ide ni rast potražnje iz Azije za ukapljenim prirodnim plinom (LNG), koji apsorbira rast svjetskih kapaciteta za ukapljivanje, kažu u IEO-u.

Procjenjuju da će Rusija ostati primarni izvor plina za Europu, a predviđaju i da će uvoz LNG-a rasti, budući da novi dobavljači, a osobito SAD, povećavaju svoju prisutnost na međunarodnim tržištima dok sve više europskih zemalja gradi svoje kapacitete za uplinjavanje. Unatoč tome, za Rusiju se očekuje da će do 2040. godine pokrivati oko trećine EU-ovih potreba za plinom.

No, IEO upozorava da je uvozna ovisnost samo jedna stavka u jednadžbi energetske sigurnosti te da su važna i pitanja poput onih kako plin može cirkulirati unutar EU-a, kako se obrasci potražnje mogu promijeniti te kakvu ulogu bi plinska infrastruktura mogla imati u dekarbonizirajućem europskom energetskom sustavu?

Pritom se, uz ostalo, upozorava da zemlje u srednjoj i jugoistočnoj Europi još uvijek imaju ograničen pristup alternativnim izvorima opskrbe te ne mogu pristupiti kapacitetu od oko 80 milijardi kubičnih metara, odnosno 40 posto kapaciteta za regasifikaciju LNG-a u EU-u. 

Drugo pitanje je za dugoročnu europsku sigurnost opskrbe plinom sustav potražnje. Naime, zimska potrošnja plina u EU-u gotovo je dvostruko veća od ljetne, a većina dodatne potražnje je potrebna za grijanje zgrada. U IEO-u smatraju da bi smanjenje potrošnje plina u zgradama dovelo do uštede uvoza od gotovo 180 milijardi eura za EU-u u razdoblju od 2017. do 2040. godine.

Količina energije koju plin u europski energetski sustav isporučuje zimi je dvostruko veći od trenutne potrošnje električne energije, što je problematično i s aspekta dekarbonizacije. Budući da Europska unija u najnovijoj strategiji Komisije za 2050. godinu predviđa načine za postizanje ugljične neutralnosti, opcije za dekarbonizaciju same opskrbe plinom dobivaju na snazi - osobito s biometanom i vodikom, što će također utjecati na cjelokupno plinsko tržište u EU-u, kaže se u IEO-ovoj analizi.

Povezane vijesti

• Platforma "Apollo" otegljena nazad u Uljanik
• U nedjelju u Rojcu multidisciplinarni performans TRENIRANJE PRISUTNOSTI
• Predstavljena nova politička platforma - HRVATSKI SUVERENISTI