Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prekjučer je u Strasbourgu održala godišnji Govor o stanju Unije. Osvrnuvši se na globalnu zdravstvenu krizu, iskazala je veliko zadovoljstvo ostvarenim planom od preko 70 posto procijepljenosti odraslih osoba unutar EU, ali i zabrinutost za države gdje je procijepljenost niža od prosjeka, kao što je u Hrvatskoj.

- Morali smo djelovati zajedno, kako bismo svi imali pristup cjepivu koje spašava živote. Prije godinu dana nisam znala hoćemo li uopće imati cjepivo, danas je više od 70 posto našeg stanovništva cijepljeno, i više od 400 milijuna digitalnih potvrda izdano diljem EU-a, istaknula je von der Leyen, ali i dodala da moramo ubrzati globalno cijepljenje, zbog čega će EU uložiti milijardu eura za proizvodne pogone u Africi.

Skupa zelena tranzicija

Predsjednica je velik dio svog govora posvetila mladima u EU, za koje kaže da su sve odgovorniji u svom odnosu prema planeti. Spomenula je plan da 2022. bude godina europske mladeži, te novi program - ALMA - koji će pružati mogućnost privremenog profesionalnog iskustva u drugoj državi članici, kako bi mladi izgradili svoj vlastiti europski identitet.

Istarski zastupnik Valter Flego osvrnuo se na govor von der Leyen kazavši da je dobro što je predsjednica stavila fokus na mlade, koji su podnijeli velik teret ove zdravstvene krize, i da su programi kao što je ALMA ono što Europi svakako treba.

- Alma je hvale vrijedan program, ali očekivao sam više takvih inovativnih i svježih ideja, više konkretnih programa. Međutim, najvažnije za Hrvatsku je da prati što Europa nudi i da aplicira kvalitetne zelene i digitalne projekte. Zato pozivam naša nacionalna, regionalna i lokalna tijela, kao i privatni sektor, da odmah započnu s pripremom projekata koje će onda druge godine kandidirati, i od čega mladi mogu imati ogromne benefite, kazao je Flego. Dodao je da je dio govora predsjednice očekivano bio posvećen klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju. Ona je pritom iznijela podatke poput onoga da je u Njemačkoj u prvoj polovici godine registrirano više električnih nego dizel automobila, što znači da se promjene itekako događaju. Međutim, Flego ističe da će put do ostvarenja konačnog cilja - klimatski neutralnog gospodarstva - koštati.

- Zelene politike koštaju! A njihovo provođenje nije više pitanje izbora, već obaveza svake države članice i neminovno je da će doći do porasta cijena u pogledu energenata i zelenih poreza. Zato moramo pronaći mehanizme kojima ćemo spriječiti energetsko siromaštvo i ekonomski udar na već posrnula gospodarstva. Sad je vrijeme za hrabre korake, između ostalog i kroz porezne sustave država članica. Svi želimo čistu energiju, ne želimo fosilna goriva, ali činjenica je da je zelena tranzicija, kao i digitalna, skup i zahtjevan proces. Jesu li države članice poput jedne Hrvatske spremne zaista potaknuti tu tranziciju konkretnim potezima kao što je primjerice ukidanje PDV-a na električne automobile ili materijale za obnovu fasada, pita se IDS-ov europarlamentarac.

Europski ekosistem čipova

Predsjednica Komisije u svom je govoru istaknula i novi socijalni klimatski fond koji bi se borio upravo protiv klimatskog siromaštva u kojem se danas već nalazi 34 milijuna Europljana, te dodatne 4 milijarde eura za klimatsko financiranje do 2027. Uz zelenu tranziciju, jednako je važna i ona digitalna, a von der Leyen se osvrnula na novi EU zakon o čipovima, bez kojeg ne postoji digitalni razvoj.

- Dok ovo govorim naše proizvodne linije rade s pola snage, jer se susrećemo s nedostatkom čipova odnosno poluvodiča, i jer je globalna potražnja porasla. Zato ćemo stvoriti suvremeni europski ekosistem čipova, koji uključuje proizvodnju, kako bi naš napredak išao prema van i kako bismo bili vodeći u industriji poluvodiča, poručila je. Flego je kao izvjestitelj Parlamenta za program Digitalna Europa naglasio da je potrebna strateška autonomnost europskog gospodarstva.

Posljednji je dio govora predsjednica Komisije posvetila širenju Europske unije te humanitarnoj krizi koja je pogodila narod Afganistana.

- Mi smo uz njih, uz žene i djecu, državne odvjetnike, novinare, borce za ljudska prava, uz sutkinje koje se danas skrivaju od muškaraca koje su stavile u zatvor. Želimo ih dovesti na sigurna mjesta i zaštititi ih. Povećat ćemo humanitarnu pomoć za Afganistan za 100 milijuna eura. Isto tako, trebamo jamčiti stabilnost i u našem susjedstvu, a ulaganje u budućnost zapadnog Balkana je ulaganje u budućnost Europske unije, kazala je von der Leyen.

Flego ističe da je dobro što ideja proširenja Unije ima velikog saveznika u predsjednici Komisije te očekuje nove projekte pomoći zapadnom Balkanu.

Vanjskopolitički izazovi

- Von der Leyen je govorila i o jačem europskom odgovoru na migracije te osiguravanju jedinstva. Po meni je Schengen najbolji odgovor na to, odnosno ulazak tri nove države članice - Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u schengenski prostor. To je osiguravanje vanjskih granica EU-a i odgovor na novi migrantski val, kazao je Flego. Zastupnici su iskazali generalno nezadovoljstvo vanjskom politikom EU-a upravo na primjeru Afganistana, gdje je EU pokazala svoju vanjskopolitičku nemoć i tromost.

- Potrebna je i reforma obrambene politike EU-a jer Europa se do sad pokazala presporom u svakom vanjskopolitičkom izazovu, kazao je Flego, a za kraj se osvrnuo i na novi EU mehanizam vladavine prava.

- Von der Leyen je u govoru rekla da se moramo pobrinuti da svaki cent iz EU proračuna bude ispravno iskorišten i to prema temeljima vladavine prava. Međutim, ne vidim da se u praksi drži toga. Komisija ne koristi pravovremeno novi mehanizam vladavine prava niti ispravno reagira na neliberalna skretanja u Europi. Želi li služiti svrsi, mehanizam vladavine prava mora biti disciplinsko sredstvo EU-a u zaustavljanju sramotnih politika i događanja. Prvenstveno tu mislim na zemlje poput Mađarske i Poljske. Nedopustivo je da se države koje krše temeljna ljudska prava i dalje financiraju europskim novcem. Iako u Hrvatskoj nemamo zakonska kršenja, nemojmo zaboraviti na sramotne primjere limitiranja prava pojedinih skupina društva, kazao je zaključivši da je „u godini kad se EU oporavlja od najveće zdravstvene krize u svojoj povijesti, od predsjednice Komisije ipak očekivao više. "Više jasnih ciljeva i konkretnih planova za narednu godinu. Više hrabrosti, odlučnosti i brzine“, poručio je Flego.

Povezane vijesti

• Europarlamentarac Valter Flego: Potvrda o rezervaciji smještaja NE SMIJE BITI VIZA ZA PRELAZAK GRANICE
• Europarlamentarac Valter Flego o gospodarskom oporavku: Da bismo dobili novac iz EU fondova HRVATSKA MORA ODREDITI SVOJE PRIORITETE I USKLADITI IH S EUROPSKIM
• Istrijan u misiji obnove Europe: VALTER FLEGO MEĐU TROJE NAJUTJECAJNIJIH HRVATSKIH EUROPARLAMENTARACA