Strašna vijest o gušenju maloljetne djevojke zbog naizgled nedužne igre preko popularne društvene mreže TikTok šokirala je susjednu Italiju, ali i svijet gdje milijuni korisnika koriste Tik Tok umjesto Facebooka, Twitera, Instagrama, Telegrama ili Snapchata. TikTok ima i desetke tisuće korisnika u Hrvatskoj, a na njemu se javljaju i važniji domaći modni i kuharski influenceri te popularni igrači računalnih igara.

Iako TikTok u svojim pravilima određuje kako je minimalna starost njihovih korisnika 13 godina, na njega se bez provjere uključila djevojčica od deset godina iz sicilijanskoj mjesta Palermo. Mala Antonella je potom sudjelovala u društvenom izazovu nazvanom "Blackout Challenge" gdje se natjecatelji trude što duže ostati bez zraka – i to tako da guše sami sebe.

Antonella se zaključala u srijedu, 20. siječnja u kupaonicu i snimala se mobitelom stežući pojas ogrtača oko vrata. U besvjesnom stanju pronašla ju je petogodišnja sestra, djevojčica je hitno prebačena u dječju bolnicu „Di Cristina”, ali nije stigla na vrijeme. Liječnici su se borili za njezin život, ali na kraju su mogli ustanoviti samo uzrok smrti - asfiksiju, gušenje i gubitak svijesti uslijed bolesti ili ozljede, najčešće zbog začepljenosti dišnih puteva.

Talijanska pravna država reagirala je na taj događaj, ali jasno je kako se uludo ugašen mladi život neće povratiti. Javno tužilaštvo u Palermu pokrenulo je istragu poticanja na samoubojstvo, a mobitel djevojčice je zaplijenjen. Antonellini roditelji rekli su da je sudjelovala u takozvanom izazovu gušenja na TikTok-u, stavljajući remen oko vrata i zadržavajući dah dok se snimala na telefon. “TikTok je bio njezin svijet. I YouTube. Tako je provodila vrijeme”, rekao je otac djevojčice Angelo Sicomero u dnevnim novinama Corriere della Sera.

Nisu znali što gleda

Antonellini roditelji rekli su za list "La Repubblica" da nisu znali o čemu se radi, te da im je druga kćerka, sestra desetogodišnjakinje rekla da je Antonella igrala "igru gušenja". "Nismo imali pojma o tome", rekao je otac. Pretpostavio je da njegova kćerka gleda plesne koreografije i druge video zapise na Tiktoku: "Moja kćerka, moja mala Antonella umrla je od opasne igre na Tiktoku. Kako da se nosim s tim?", kaže shrvani otac.

Isti mediji navode i izjavu glasnogovornice TikToka u Italiji u odgovoru poslanom elektroničkom poštom gdje je rekla da su “privatnost i sigurnost apsolutni prioriteti za TikTok”, istaknuvši kako neprekidno rade na zaštiti svojih politika, procesa i tehnologija “kako bi zaštitili našu zajednicu i posebno mlađe korisnike”.

Gradonačelnik Palerma Leoluca Orlando napisao je na Facebooku da su on i cijeli grad u šoku. Sad je kasno za diskusiju o odnosu djece i mladih prema mobitelima i društvenim mrežama - "posebno u vrijeme pandemije, koja nas je još više gurnula u digitalnu komunikaciju".

Ured za zaštitu podataka u Rimu donio je hitnu odluku po kojoj TikTok, ako ne može sa sigurnošću provjeriti starost svog korisnika ili korisnice, mora ga blokirati najkasnije do 15. veljače 2021. godine.

Opasne igre ili challenge – poput igre gušenja – još uvijek nisu zabranjeni niti u jednoj državi gdje se koristi TikTok – niti je sama kompanija najavila kako će ih ukinuti. Veliki dio društvenih izazova sponzoriran je i donosi golemi novac vlasnicima TikToka.

Poznato je kako TikTok – kojeg je u SAD pokušao zabraniti bivši predsjednik Donald Trump zbog navodnog ilegalnog sakupljanja osobnih podataka u korist kineske Komunističke partije – sve popularniji među tinejdžerima. U vlasništvu je kineskog ByteDancea, iako se prije nekoliko mjeseci u svjetskim medijima govorilo o tome kako će ga preuzeti neka američka kompanija poput Amazona ili Appplea.

Talijanske vlasti pronašle su, zbog smrti desetogodišnjakinje na Siciliji, niz nedostataka na mreži TikTok. Naglasili su da TikToku nedostaje dovoljno pozornosti za zaštitu maloljetnika te su osudili lakoću s kojom se djeca mogu prijaviti na aplikaciju.

TikTok u Europi ima oko sto milijuna korisnika i u interesu im je se njihov broj ne smanji nakon tragedije u Italiji. U izjavi za javnost istaknuli su: „Sigurnost zajednice TikTok-a naš je glavni prioritet. Spremni smo u svakom trenutku na suradnju s vlastima u vezi istrage o Antonellinoj smrti”.

Samoubojstvo u igri „Blackout Challenge“ zapanjilo je brojne roditelje i osobe koji ne koriste tu društvenu igru ili uopće nisu čuli za TikTok. Riječ je aplikaciji za pametne telefone kojom se ne razmjenjuju samo pisane poruke ili „statusi“ kao na mnogo starijem Facebooku, nego i video sadržaji odnosno snimljene poruke. TikTok nudi i broje „izazove“, uglavnom zabavne društvene igre koje su uglavnom sponzorirane od proizvođača odjeće, obuće, farmaceutske ili zabavne industrije.

TikTok izazovi odnose se i na natjecanja u plesu, oblačenju ili sportskim aktivnostima. Bitno je da su privlačni za milijune uglavnom vrlo mladih korisnika TikToka. Neki izazovi nose oznake #RosesAreRed ili #ThePushupChallenge kojima se reklamiraju određeni brandovi proizvoda raznih industrija. Na primjer, postoji markirani izazov poput Colgateova #MakeMomSmile izazov.

Poput drugih društvenih mreža i TikTok poruke na kraju sadrže hashtag koji poziva članove da se priključe pojedinom izazovu. Primjerice, #KeepingActive hashtag popularna je među ljubiteljima fitnesa jer prikazuje ogroman i raznolik raspon sadržaja - od videozapisa o vježbanju u malim prostorima do poboljšanja izvođenja sklekova. Izazovi se mogu marketinški kombinirati i s najpoznatijim influencerima koji su nazočni na TikToku.

Što se tiče izazova poput „igre gušenja“, o njima se kineska kompanije ne oglašava dok ih mediji analiziraju tek kada se dogodi tragedija poput recentne na Siciliji.

Istraživanja o sigurnosti djece na internetu, poput nedavnog što ga je provela Europska unija u suradnji s Londonskom školom ekonomije, pokazuju da su mladi – od Irske do Turske – sve ugroženiji na društvenim mrežama. 

Mlađi sve izloženiji

Na internetu je, prenosi medijska platforma Deutsche Welle rezultate tog istraživanja, susret sa pornografijom, seksualnim porukama ili ostavljanje osobnih podataka na rizičnim stranicama doživjelo 12 posto djece koja su sudjelovala u istraživanju.

Pokazalo se i da je 39 posto anketiranih ponašalo "rizično" prilikom korištenja interneta. Recimo, u komunikaciji s nepoznatim ljudima iako pri tome nije dolazilo do upoznavanja uživo. Taj postotak obuhvaća i one koji su naveli da su na internetu naišli na govor mržnje ili promociju konzumiranja narkotika, ali samo mali broj ispitanika tvrdi da je zbog toga bio uznemiren.

Istraživanje je pokazalo da djeca sve manjeg uzrasta postaju sudionici internetskog života. U nekim državama, posebno onima na sjeveru Europe, djeca koriste internet već od sedme godine. Najmlađa djeca imala su i najviše neugodnosti na internetu.

Roditeljski nadzor također zakazuje u usmjeravanju djece kako koristiti internet. Spomenuto istraživanje pokazalo je da 41 posto roditelja ne zna da su im djeca imala neugodna iskustva na mreži. Statistika pokazuje da oko 85 posto djece koristi internet kod kuće, većinom bez nadzora roditelja. Oko 48 posto njih internet ima u spavaćoj sobi, a 31 posto koristi ga i na mobilnom telefonu ili na nekom drugom mobilnom uređaju.

Tragedija desetogodišnje Antonelle upozorenje je svima, a ponajviše roditeljima, da internet i društvene mreže nisu bezopasno igralište na kojem su djeca sigurna. Na njima se može, kako svjedočimo, i smrtno stradati.