KINESKE RAKETE ZA OBRANU BEOGRADA

Srbija prva u Europi kupila raketni sustav zemlja – zrak FK-3. Odluka nije dobro primljena u Washingtonu, A MOSKVA ŠUTI

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ

Amerikanci su Beogradu također preporučili kako bi im bilo dobro da se savjetuju s nositeljima obrambene politike Europske unije te kako ima i drugih proizvođača slične vojne opreme koja bi po kvaliteti i cijenu bila konkurentna kineskoj robi

Nakon već odrađenih velikih narudžbi ruskog naoružanja i opreme, Beograd je u kupnju krenuo još dalje na istok. Iako im je Rusija davala i donacije, čak i polovne za remont spremne zrakoplove MIG 29 (nekoliko komada tih aviona dobili su i iz Bjelorusije), Srbija se odlučila naoružavati i kineskom opremom s obrazloženjem da ih zanima isključivo vojna neutralnost u regiji gdje su sve zemlje osim BiH i Kosova članice NATO saveza. Dok je nabavka šest kineskih dronova prošla bez većih reakcija zapadne vojne alijanse, nova narudžba sustava protuzračne obrane FK-3 izazvala je oštre reakcije Sjedinjenih Američkih Država i NATO saveza, ali i odgovor iz samog Pekinga.

Zanimljivo je Moskva nije reagirala na tu akciju svog „vjernog saveznika“ na Zapadnom Balkanu. Srbija je od Kine kupila novu generaciju raketa srednjeg dometa zemlja – zrak FK-3 koje se navode radarom. To je prva nabavka takve opreme u Europi. Među prvima je na tu narudžbu reagiralo američko veleposlanstvo u Beogradu, gdje su istaknuli kako je nabavka naoružanja suverena odluka svake države, ali kako bi „vlade trebale biti svjesne kratkoročnih i dugoročnih rizika i cijene koju povlači poslovanje sa kineskim kompanijama".

Američki diplomati u Beogradu kažu, prenosi Radio Slobodna Europa, da bi države "trebale imati povjerenja kako nabavka opreme neće ugroziti njezinu nacionalnu sigurnost i ekonomski suverenitet", te kako tog povjerenja ne može biti "ako su prodavatelji vojne i obrambene opreme ovisni od autoritarne vlasti kakva je u Narodnoj Republici Kini".

Amerikanci su Beogradu također preporučili kako bi im bilo dobro da se savjetuju s nositeljima obrambene politike Europske unije te kako ima i drugih proizvođača slične vojne opreme koja bi po kvaliteti i cijeni bila konkurentna kineskoj robi.

Dokumentacija u vezi kupnje sustava FK-3 objelodanjena je izvješćem državne tvrtke Jugoimport SDPR gdje se navodi nabavka vojne opreme iz 31 zemlje u iznosu od 620 milijuna dolara u 2019. godini. U taj iznos ubraja se nabavka dronova i raketnog sustava FK-3 iz Kine te modernizacija aviona MIG-29, ali nije poznato koliko su plaćene kineske rakete i dronovi pokazani javnosti na aeromitingu na vojnom uzletištu Batajnica kod Beograda početkom srpnja.

Politički analitičar Boško Jakšić objasnio je u programu Radio Slobodne Europe kako je kupnja od Kine jasna politička odluka.

Vojna neutralnost

„Prodavač oružja želi vlastitim oružjem prodati i dio svog političkog utjecaja i osigurati poziciju u zemlji koja je kupac - i obrnuto - zemlja kupac pokazuje određeni vid naklonosti“.

Analitičari komentiraju kako Peking Srbiju doživljava dijelom inicijative "Jedan pojas, jedan put” sa ciljem otvaranja novih trgovinskih kanala za kineske kompanije. Kupovina oružja novi je znak produbljivanja suradnje, odnosno "čeličnog prijateljstva" kako svoje političke odnose karakteriziraju prvi ljudi Srbije i Kine.

Inače, Srbija je, unatoč statusu kandidata za članstvo u Europskoj uniji, proglasila vojnu neutralnost 2006. godine te se priključila se NATO-ovom programu Partnerstvo za mir. Punopravno članstvo u NATO savezu nije opcija za vladajuću srbijansku politiku.

Vojni analitičari tvrde kako naoružanje vojske Srbije uglavnom potječe iz Rusije te se zasniva na bivšoj sovjetskoj tehnologiji. U posljednjim godinama Beograd je nabavio ruske borbene avione MiG 29, rakete, helikoptere, tenkove i oklopne transportere. Dvije vrste oklopnih borbenih vozila proizvodi i u vlastitoj namjenskoj industriji, kao i municiju.

Nabavka iz Kine može se, ipak, gledati i kao želja Srbije da izbjegnu sankcije Washingtona jer Zakon o suprotstavljanju američkim protivnicima kroz sankcije (CAATSA) predviđa iste mjere svima koji s Rusijom, Iranom i Sjevernom Korejom realizira "značajnu transakciju" u vojnom ili obavještajnom sektoru.

Službena reakcija Kine na prigovore zbog kupnje oružja nije se mogla čuti, ali je zato tamošnji list „Global Times“ objavio tekst pod naslovom – „Zašto je NATO preosjetljiv na to što Srbija kupuje oružje od Kine?“.

List navodi kako je „Srbija nedavno u naoružanje uvrstila šest kineskih CH-92A bespilotnih letjelica koje se koriste za izviđanje, ali i kao jurišne letjelice. Srbija će u bliskoj budućnosti nabaviti i kineski protuavionski raketni sistem FK-3, izvoznu verziju sistema HQ-22.“

„Taj potez otvara novi kanal za Kinu da se probije na europsko tržište oružja. Ova nabavka oružja izazvala je brigu u zapadnim zemljama, naročito u članicama NATO koje predvode Sjedinjene Američke Države, zbog zbližavanja veza Pekinga i Beograda. Međutim, njihova briga je potpuno pretjerana i suvišna“, navodi list i tvrdi da bi s takvim naoružanjem Srbija pretrpjela manje štete tijekom 78 dana zračnih napada NATO saveza 1999. godine.

„Srpski vojni budžet je ograničen. U 2019. Srbija je potrošila na vojsku samo 1,14 milijardi dolara i nisu imali mogućnosti kupiti ruski protuzračni sistem S-400. Sistem koji Kina izvozi je za Srbiju dobar posao jer može imati sustav koji omogućava udar na ciljeve u zraku“, navode kineski vojni analitičari.

Inače, Kina je peti svjetski izvoznik oružja i izvozi ga uglavnom u Afriku, Aziju i Južnu Ameriku. Najveći izvoznik je SAD, a slijede Rusija, Francuska i Njemačka.

Srbijanski političari o nabavci oružja govore – miroljubivo. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže kako „Srbija nije naoružana za napad i borbu s nekim, već za očuvanje mira i stabilnosti koje su najviše vrijednosti za nas“.

Bespilotne letjelice

Vučić također podsjeća na vojni poraz 1999. godine i najavljuje. „Srbija je sada mnogo ozbiljnije naoružana i tek će biti, kao rezultat ubrzanog gospodarskog rasta i pametnih politika koje smo odabrali“.

Odluka o nabavci naoružanja iz Kine utjecala je, izgleda, i na slične kupovine u regiji. U Washingtonu je objavljeno kako će Albanija modernizirati svoju vojsku američkim bespilotnim letjelicama tipa Puma. Albanska vojska nabavit će ih također šest i bit će u upotrebi do kraja 2022. godine. Koriste za izviđanje i prisluškivanja i u svom sastavu imaju ih vojske SAD, Belgije, Egipta, Estonije, Njemačke, Latvije i Ujedinjenog Kraljevstva.

Uz Albaniju koja je članica NATO pakta, američku vojnu pomoć dobiva i Kosovo u obliku kontingenta oklopnih vozila humwee. To je druga takva donacija iz SAD – prošle godine dobili su 27 komada, dok su 2018. kupili 24 identična vozila.

Vladislav Jovanović, diplomat i bivši ministar vanjskih poslova SR Jugoslavije, kaže za beogradski list Politika kako je očito da se radi o američkom trgovinskom i političkom sukobu s Kinom.

"U tom smislu, oni vide negativno stajalište o jačanju nazočnosti Kine u Srbiji,“ rekao je Jovanović. On smatra kako NATO savezu smeta i rusko naoružavanje Srbije jer je želi vidjeti u vojno i politički slabijem položaju kako bi moglo izvršiti pritisak kada to bude potrebno.

„Imaju adut za pritisak na nas, a to je Kosovo koje drže i otvorenim i pojačavajućim elementom pritiska. U te elemente pritiska. U te elemente pritiska spada isporuka naoružanja tzv. armiji Kosova. Bitka za Srbiju s njihove strane se nastavlja“, analizira Jovanović. Očito, u Srbiji se sve gleda kroz kosovsku prizmu iako je mnogo načina na koji se može objasniti kupovanje kineskog oružja za potrebe Beograda i njegovih interesa.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of