ZAGREB

Šef europske diplomacije za sigurnu zonu u Siriji radi zaštite civila

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Šef europske diplomacije Josep Borrell podržao je u četvrtak ideju stvaranja sigurne zone na sjeveru Sirije, uslijed eskalacije sukoba koja je raselila dodatnih milijun ljudi i zaprijetila novim migrantskim valom prema Europi.

"To je dobra inicijativa... Želimo li stati na kraj bombardiranjima koja prijete civilima moramo stvoriti tampon zonu u zračnom prostoru kako bi izbjegli daljnje napade", rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku novinarima u Zagrebu.

Naglasio je da je to njegovo, a ne službeno stajalište Unije koja o zoni zabrane letenja tek treba raspraviti.  

Da je nužno hitno prekinuti stradanje civila smatra i hrvatski ministar obrane Damir Krstičević. "Bitno je da se zaustavi nasilje, rat, a onda treba tražiti političko rješenje. EU je angažirana i na tome se radi", rekao je.

Stanje na sjeveru Sirije zaoštrilo se zbog ofenzive sirijske vojske u pokrajini Idlib, zadnjem uporištu pobunjenika odakle je zbog ofenzive izbjeglo novih milijun ljudi.

Od otvaranja granice krajem prošlog tjedna tisuće migranata pohrlile su prema tursko-grčkoj granici u nadi da će ući u Grčku koja drži vanjsku granicu EU-a. 

O krizi u Siriji raspravljali su europski ministri obrane na neformalnom sastanku u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske koja trenutno predsjeda EU-om. Na dvodnevnom sastanku je bio Borrell, a prvog dana u srijedu i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Europi treba zajednička strateška kultura

Visoki europski dužnosnik smatra da EU ne može sama uvesti zonu zabrane letenja, ali zemlje članice mogu na to utjecati kroz druge međunarodne organizacije.

"Mnoge članice su u NATO-u, u Vijeći sigurnosti UN-a. EU ne može o tampon zoni odlučiti samostalno, ali možemo izvršiti utjecaj u mjestima na kojima se o tome odlučuje", rekao je Borrell.

Istaknuo je da je kriza u istočnom Sredozemlju prilika da Europa počne djelovati zajednički, snažnije i neovisnije o transatlanskim saveznicima.

"Potrebna nam je zajednička strateška kultura. Moramo shvatiti da postoji određena nerazdvojivost prijetnji, neovisno dolaze li s istoka ili juga", istaknuo je.

I Krstičević je za koordinirano djelovanje EU-a i NATO-a, ali smatra da Unija mora biti brža u reakcijama na svjetske krize. "EU ima niz alata za djelovanje i ako želi biti globalni akter moramo biti brzi i fleksibilniji", rekao je hrvatski ministar.

Visoki predstavnik ističe da se ambicija Europe da bude globalni igrač mora reflektirati i u novom proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. o kojem traju teški pregovori među zemljama članicama.

"Trebamo imati resurse u skladu s našim ambicijama. Ne možemo tvrditi da želimo zajedničku obrambenu politiku i biti prisutni u svijetu ako nemamo novca za razvijanje vlastitih kapaciteta", drži on.

Stajališta europskih vlada razlikuju se u nizu vanjskopolitičkih tema, od Venezuele i Libije do toga kako se postaviti prema politici američkog predsjednika "Amerika na prvom mjestu".

Europske vlade podijeljene su i prema američkom planu za Bliski istok, a dugo se nisu mogle dogovoriti ni o pomorskoj misiji za provedbu emabrga na uvoz oružja u Libiju.

Sofija odlazi u povijest, u travnju nova misija u Sredozemnom moru

No, Borell je najavio da bi ta nova operacija trebala početi u travnju i zamijeniti misiju Sofija protiv krijumčara ljudi koja završava u ožujku.

"Naravno, ako se nađu ljudi na moru onda se i time treba pozabaviti, ali će se nova operacija prvenstveno fokusirati na embargo na oružje", rekao je.

U operaciji Sofija je uništeno više od 500 čamaca za krijumčarenje ljudi, uhićena je 151 osumnjičena osoba i izvedena pred sud, a na moru je spašena 41.000 ljudi. 

"To je jedan od primjera koji pokazuje koliko je važno upravljati takvim operacijama u kojima mi Europljani koristimo svoje kapacitete", istaknuo je visoki predstavnik.

Operacija Sofija pokrenuta je 2015. s ciljem sprječavanja krijumčarenja ljudi i i provedbe UN-ovog embarga na oružje. 

Uspostavljena je pod vodstvom Italije no prijašnja talijanska vlada, u kojoj je najjača stranka bila nacionalistička Liga Mattea Salvinija, tražila je prekid operacije jer su brodovi iskrcavali migrante u talijanskim lukama.

Na insistiranje Italije u ožujku prošle godine prekinut je nadzor brodovima, a pojačane su mjere kontrole zračnog prostora, čime je operacija bitno oslabljena. 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater