Tko će 3. travnja (p)ostati predsjednik Republike Srbije? To je svakako najvažnije pitanje izbora koji susjednu državu očekuju za nešto više od mjesec dana, ali ništa manje zanimljivi nisu ni istodobni izvanredni parlamentarni izbori, kao ni lokalni izbori u Beogradu i još nekoliko srbijanskih gradova. Za razliku od parlamentarnih izbora prije godinu i pol dana kada je odmah naglašeno da će trajati do raspisivanja predsjedničkih u 2022. godini, travanjski izbori trebali bi budućim poslanicima u Narodnoj skupštini Srbije dati puni mandat. Također, ovaj puta će se na njima natjecati i raznolika opozicija, pa i oni koji su prošli puta bojkotirali birališta što je dovelo do potpune prevlasti Srpske napredne stranke u parlamentu.

Veliki utjecaj na izbore ima recentni "ekološki ustanak", pokret protiv inozemnih ulaganja usmjerenih na iskopavanje rude litija, ali i zlata, za što je vlada u Beogradu dala koncesije stranim kompanijama. Ugovor s najvećom tvrtkom, Rio Tintom za iskopavanje litija u regiji Jadro je raskinut, ali na meti ekoloških ustanika i političkih aktivista su i tvornice koje zagađuju okoliš, posebno one izgrađene od kineskih partnera. Takva, po mišljenju opozicije, sumnjiva ulaganja posvemašnja su suprotnost izbornim sloganima vladajućeg SNS-a i predsjednika Vučića, koji govore o izgradnji, novim proizvodnim kapacitetima i autoputovima.

Autokratski lider

U dosadašnjoj kampanji za predsjednika Srbije pojavile su se brojne slikovite ličnosti, a nije isključeno da ih bude i više, prikupe li potpise za kandidaturu. Najveću medijsku podršku od strane provladinih medija ima, svakako, aktualni predsjednik Aleksandar Vučić, kojeg se u Europskoj uniji smatra autokratskim liderom. Vučić, koji je sudjelovao u ratu protiv Hrvatske i poticao hrvatske Srbe na pobunu, politički je učenik Vojislava Šešelja, haškog optuženika, s kojim se kasnije politički razišao. U političkom životu uspješan je nakon promjene vlasti u Srbiji 2012. godine. Protivi se međusobnom priznanja država Srbije i Kosovo, ali se zalaže za ulazak u Europsku uniju.

Hrvatskoj javnosti mnogo je nepoznatiji Zdravko Ponoš, nekadašnji načelnik generalštaba Vojske Srbije kojeg kandidira Stranka slobode i pravde uz podršku još nekoliko manjih opozicijskih stranaka. Stranka slobode i pravde (SSP) danas je najveća srbijanska oporbena skupina. Ponoš u pogledu odnosa prema Kosovu, EU-a te prijateljstva s Rusijom nema različite poglede od Vučića. Profesionalnu karijeru napravio je početkom 2000-tih u vrijeme demokratskog predsjednika Borisa Tadića, a kasnije je umirovljen. Protivi se i članstvu Srbije u NATO savezu. Radio je i za ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića, ne samo u Beogradu, nego i dok je on bio predsjednik Generalne skupštine UN-a u New Yorku. Slovi kao jedan od najvažnijih konkurenata Aleksandru Vučiću.

Lider krajnje desnog pokreta Dveri Boško Obradović također je kandidat za predsjednika Srbije. Njega podržava osam desničarskih stranaka. Uz identične stavove o vanjskoj politici, Obradović je antivakser i protivnik COVID potvrda te protivnik LGBT zajednice. Još jedan relevantni desničarski kandidat je Miloš Jovanović, predsjednik Demokratske stranke Srbije (DSS) koja sačinjava koaliciju NADA s Pokretom obnove Kraljevine Srbije. Podupiratelj je nezavisne republike Srpske u BiH. "Uspon Kine je nezaustavljiv, Rusija je osnažila svoje prisustvo u međunarodnim odnosima, a EU je u ozbiljnoj, životnoj krizi. To nam otvara manevarski prostor da vodimo politiku suverene i nezavisne države", rekao je Jovanović za Večernje novosti.

Sporedni likovi

U kandidate s malim šansama pripadaju novinar Srđan Škoro, kandidat pokreta "Da se struka pita", čiji su prioriteti reforma obrazovnog i zdravstvenog sistema i ekonomski patriotizam. On Srbiju vidi kao "okupiranu zemlju u kojoj pravila određuju i Vučić, i Europska unija, i svijet". Na marginalnoj poziciji je i predsjednik Srpske desnice Miša Vasić koji se zalaže za vojni savez s Rusijom i zemljama istoka. Vasić je bio uvjetno osuđen za diskriminaciju, nezakonito nošenje oružja i napad na službenu osobu.

Prema ocjenama analitičara, birači u Srbiji mogu za sada birati predsjednika između umjerene desnice ex-generala Ponoša, ultranacionalista poput Obradovića ili svugdje prisutnog Aleksandra Vučića. Najvažnija vanjskopolitička pitanja – od Kosova do Bruxellesa – gledaju na vrlo slične načine, dok se u unutrašnjoj politici razilaze na pitanjima ekologije, slobode medija i razvoja demokratskih stečevina.

Promjenu bi mogla donijeti moguća kandidatura predsjednika Socijaldemokratske stranke Borisa Tadića koji o njoj još razmišlja. On je izjavio da najprije treba "izmjeriti što je korisno i bitno za stranku". Neka istraživanja rejtinga predsjedničkih kandidata pokazuju prednost Aleksandra Vučića, ali iskusni političari u Srbiji to osporavaju. Odvjetnik i nekadašnji ministar Božo Prelević rekao je u tjedniku "Vreme" da sva relevantna istraživanja, što pokazuje i referendum o promjeni Ustava, potvrđuju da je rejting predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u padu, navodeći da je "njegovo izmišljanje atentata, njegovo neprestano prisustvo u svim medijima, izazvalo takvo zasićenje, jer su ljudi vidjeli da to nije istina".

SNS u prednosti

Što se izborne utrke za parlament tiče, rejting agencija Faktor dva mjeseca prije izlaska na birališta tvrdi da vodi SNS s 55 posto glasova, a slijede koalicija Stranka slobode i pravde - Narodna stranka - Demokratska stranka - Pokret slobodnih građana, koja bi osvojila 13,3 posto glasova, te Socijalistička partija Srbije sa 9,2 posto. "Zeleni" su na 7,5 posto, koalicija NADA na četiri posto, dok iznenađenje predstavlja lista Srpska stranka Zavetnici, koja bi po ovom istraživanju prešla prag s 3,6 posto.

Što se tiče bitke za vlast u Beogradu, valja naglasiti da su slikoviti i kandidati za gradonačelnika Beograda. Vladajuća SNS kandidira Aleksandra Šapića, predsjednika općine Novi Beograd, koji je svoju stranku SPAS pripojio Vučićevim naprednjacima. Opozicija kandidira Vladetu Jankovića, umirovljenog sveučilišnog profesora i bivšeg diplomata. Njega su predložile stranke okupljene u Ujedinjenoj opoziciji Srbije među kojima su Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka i Pokret slobodnih građana. Dobrica Veselinović, politički aktivist iz koalicije Moramo, kandidat je pokreta Ne davimo Beograd te građanskih platformi Akcija i Ekološki ustanak. Najvažniji desničarski kandidat je nekadašnji gradonačelnik Vojislav Mihailović – unuk ratnog zločinca i vođe četnika Draže Mihailovića kojeg predlaže desničarsko-rojalistička koalicija NADA.

Pobjedu na beogradskim izborima bi, prema rezultatima agencije Stata.rs, odnijela Srpska narodna stranka s Aleksandrom Šapićem, dok bi na drugom mjestu bile stranke koalicije „Ujedinjena Srbije“ koju sačinjavaju SSP, Demokratska stranka i Pokret slobodnih građana. Izborni prag prešli bi i zeleni pokreti.

Očito, na istoku ništa novo. Srbija je na putu na izabere ćorsokak prema Europskoj uniji.

Povezane vijesti

• Vučić: Srbija više neće kriti da je "Oluja" bila zločin
• REAKCIJA NA IZBORE: Dio srpskih medija proglasio Milanovića ustašom i poglavnikom
• Vučić kaže da Srbija i Hrvatska moraju imati "znatno bolje odnose"