Nakon tjedna uličnih prosvjeda i žestokih medijskih svađa, u Crnoj Gori slijede dani odluke. Na zasjedanju parlamenta prvih dana veljače pokazat će se je li Dritan Abazović izbačen s vlasti ili je sastavio manjinsku vladu, kakva je sudbina dosadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića i mogu li prosrpski Demokratski front i(li) ultracrnogorska Demokratska partija socijalista podržavati vladu što je nude Albanci, Bošnjaci i, uglavnom, manje stranke ljevice. Kako analizira medijska platforma Deutsche Welle, a isti stav imaju i analitičari u regiji, očekuje se pad vlade Zdravka Krivokapića, jer će Abazovića i njegovu stranku URA podržati čitava opozicija. Inače, razlika je jedan mandat, što cijelu crnogorsku vladajuću klackalicu čini posebno zanimljivom.

Sruši li Vladu, iako će Krivokapić i Demokratski front najprije pokušati srušiti njega, Abazović će predložiti manjinsku vladu. Za prolaz mu treba podrška DPS-a ili DF-a, ili oboje, ali te stranke neće sudjelovati u vlasti sa svojim ministrima. Vjeruje se da bi DPS mogao osigurati neophodnu natpolovičnu podršku. Ako to ne učini, ići će se na izvaredne izbore, možda već u maju 2022. kada su na redu lokalni izbori ili u 2023. kada se planiraju predsjednički izbori.

Deklaracija okidač

URA ruši vlastitu vladu zbog duge političke krize koja traje praktički od izbora, a vrhunac je doživjela kad su prosrpski političari ustali protiv donošenje deklaracije o Srebrenici. Sporan je i zakon o državljanstvu te o pravima Srpske pravoslavne crkve i njezinim nekretninama.

"Članstvo Crne Gore u Europskoj uniji je naš ključni politički cilj i građani se oko toga mogu i moraju okupiti", rekao za DW potpredsjednik URA-e i šef zastupničkog kluba koalicije "Crno na bijelo" u parlamentu Miloš Konatar. - Trenutna vlada nema podršku skupštinske većine i URA nije kriva za to. Također, imamo blokadu mogućnosti izbora Vrhovnog državnog tužitelja, Sudskog vijeća i sudaca Ustavnog suda i moramo tražiti način kako pronaći neophodnu većinu od tri petine, odnosno 49 zastupnika u parlamentu za to, naglasio je Konatar.

Pridobije li podršku, Abazovićevu novu vladu sačinjavat će URA, Socijalistička narodna partija (SNP), Bošnjačka stranka i dvije koalicije albanskih stranaka. Svi oni imaju ukupno 14 zastupnika. Oporbeni Socijaldemokrati i Socijaldemokratska partija - koje zajedno imaju pet zastupnika – također bi mogli ući u Vladu. Podrži li ih 30 zastupnika DPS-a, to je točno 49 članova parlamenta neophodnih za trenutno blokirani izbor čelnih ljudi u pravosuđu. Moguća vlada premijera Abazovića mogla bi imati inozemnu podršku: SAD dan-dva prije zasjedanja crnogorske skupštine u Podgoricu šalju svog posebnog izaslanika, a američka ambasada je već pozvala na miran prijenos vlasti.

"Kao prvo, mora se vidjeti kakvu političku podršku ima ta vlada i tko ju sačinjava", kaže za Deutsche Welle politički analitičar Dragiša Janjušević. "Drugo, niti jedna manjinska vlada nije imala veliki reformski potencijal u svom mandatu, nego je bila u funkciji izlaska iz jedne krizne situacije. Očito je da će imati međunarodnu podršku, ali i skraćen mandat", smatra Janjušević koji smatra da će nova vlast imati nekoliko osnovnih zadataka – reformu izbornog zakonodavstva, deblokadu europskog puta Crne Gore, podršku pravosudnim reformama i planiranje ekonomskih reformi.

S druge strane, Demokratski front koji je oslonjen na SPC i službeni Beograd također traži smjenu Krivokapića i njegove "vlade stručnjaka" koji su ipak stranački aktivni. Oni bi podržali manjinsku vladu koju ne bi podržao DPS Mile Đukanovića te na nju imao utjecaj.Posljednje izjave očito odlazećeg premijera Krivokapića na tragu su traženja izvanrednih izbora, posebice jer su neki ministri stali na stranu Abazovića.

Izborna volja

Nezadovoljne stranke, poput DF-a, nesigurne u to što donose slijedeći dani, pozivaju na prosvjede zbog "prekrajanja izborne volje".

"Podrška DF-a bi značila rasterećeniji rad te vlade u prioritetnim oblastima, a svakako i čuvanje DF-ovih pozicija 'po dubini' državne uprave. S druge strane, podrška DPS s Đukanovićem na čelu jest neka vrsta mača nad glavom manjinske vlade. DPS bez Đukanovića dao bi potpuno drugačiju političku notu toj vladi i pokazao spremnost na reforme najjače političke stranke u Crnoj Gori", kaže analitičar Janjušević.

U špekulacijama oko manjinske vlade spominjalo se da će se Đukanović povući s mjesta predsjednika DPS-a i da se neće kandidirati na sljedećim predsjedničkim izborima 2023. godine. Đukanović je krajem prošle godine nagovijestio da bi tijekom prve polovine ove godine moglo doći do promjena u vrhu njegove stranke, dok se o svojoj novoj kandidaturi za šefa države nije izjašnjavao.

"Mislim da bi to bilo dobro i za DPS i za političku scenu u Crnoj Gori, jer bi je time rasteretili i omogućili izgradnju mostova suradnje među novom generacijom političara. Povlačenje Đukanovića s čela DPS-a bio bi veliki korak u tom smjeru", kaže Miloš Konatar, šef zastupničkog kluba koalicije "Crno na bijelo".

Izvršni direktor podgoričkog Foruma za političke i sigurnosne studije Bojan Bugarin ocijenio je, javlja Glas Amerike, da će politička nestabilnost produbiti krizu u Crnoj Gori. On smatra da će naredna Vlada trebalo biti sastavljena od stručnjaka iz svih nacionalnih korpusa kako bi se izbjegle međunacionalne napetosti i podjele. Bugarin je ocijenio da su okidač za raskid u crnogorskoj vladajućoj većini bila događanja na dan ustoličenja mitropolita SPC Joanikija na Cetinju 5. rujna, kada je postalo jasno da je blizu kraj vladajuće koalicije.

"Tada je već bilo jasno da je kraj vladajuće koalicije blizu. URA je tada počela shvaćati da je stanje neodrživo, kako s aspekta međunarodne zajednice, tako i s aspekta svog rukovodstva, članstva, simpatizera i glasača, koji su sve više počeli negodovati zbog pravca kojim se kreće Crna Gora, kao i zbog velikog broja ustupaka prema premijeru Zdravku Krivokapiću i SPC-u", ocijenio je Bugarin za Glas Amerike.

Europa sad

Analitičar smatra da je premijer Krivokapić već tada počeo tražiti nove partnere kojima će zamijeniti Abazovića i stranku URA.

"Zatim dolazi do osmišljavanja programa Evropa sad, što predstavlja odličan političko-marketinški potez u susret političkom obračunu i izborima. Vidjevši da je uveliko otpočeo politički populizam, u cilju zauzimanja što boljih pozicija za predstojeća politička dešavanja i izbore, Demokrate i DF predlažu značajan broj populističkih prijedloga", kazao je Bugarin za Glas Amerike i ustvrdio: "URA više nije mogla prihvatiti i tolerirati pravac kojim su ova vlada i država krenule i ambijent koji je postepeno postajao dominantan: politički aktivizam SPC-a, teokratizacija i klerikalizacija države, institucija, kulture, nauke, negiranje crnogorskog i građanskog, veliki utjecaj Aleksandra Vučića, jačanje desnih radikalnih i nacionalističkih tendencija u društvu kroz medije, književnost i umjetnost, ogroman nepotizam i partitokratija od strane partija iz parlamentarne većine".

Stoga je veliku važnost počela dobivati Socijalistička narodna partija, koja nema budućnosti u suradnji s Demokratskim frontom. "Ta partija uviđa da će zbog činjenice da nema političke budućnosti s DF-om, što im je otvoreno poručeno od strane Bruxellsa odnosno Miroslava Lajčaka i Washingtona preko izaslanika Gabrijela Escobara, u novoj preraspodjeli i preslaganju političkih snaga i odnosa politički bolje proći svrsta li se URA-om i manjinskim partijama, uz podršku opozicijskih partija", navodi Bugarin i dodaje da je "URA-i i SNP-u postalo jasno da je za međunarodnu zajednicu i prije svega SAD, prihvatljiviji "reformirani i pročišćeni" DPS od Demokratskog fronta". Analitičar kaže da je "nesporna činjenica da lider URA-e Dritan Abazović uživa podršku SAD-a i zapadnih saveznika" i da "svoje političko djelovanje usklađuje s očekivanjima koje zapadni partneri imaju od njega".

Koliko su u pravu analitičari, a koliko ulični prosvjednici i politički analitičari, pokazat će se sredinom sljedećeg tjedna u Podgorici. Pred Crnom Gorom su dani odluke.

Povezane vijesti

• Policija ugušila oporbeni prosvjed u Podgorici
• NATO pozvao Crnu Goru u članstvo
• U Podgorici prosvjedi protiv ulaska Crne Gore u NATO