Prometnu zajednicu Europske unije i država zapadnog Balkana potrebno je što prije ojačati kroz ubrzanu provedbu projekata regionalnog infrastrukturnog povezivanja, ocijenili  su u utorak u Sarajevu predstavnici Europske unije i vlasti BiH, koja bi u toj regiji trebala postati važnim prometnim čvorištem.

Zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Saša Dalipagić kazao je na predstavljanju projekta Prometne zajednice EU i zapadnog Balkana kako je to izvanredna prilika za bolje prometno povezivanje BiH sa susjedima, uključujući Hrvatsku.

"Željeli bismo da nam EU pomogne u izgradnji brze ceste Mostar-Grude-granica s Hrvatskom, zatim Jadransko-jonske autoceste u dijelu koji prolazi južnim dijelom naše zemlje, osposobljavanju pruge Zagreb-Split preko Bihaća kao i u gradnji željezničkog pravca Čapljina-Nikšić", kazao je Dalipagić.

Točna trasa Jadransko-jonske autoceste, na dijelu koji bi trebao prolaziti kroz BiH, još nije utvrđena, jer o tome ne postoji dogovor s hrvatskom stranom.

BiH želi da taj paneuropski cestovni koridor kroz nju prolazi u što dužoj varijanti, odnosno već od Ploča, te da prolazi istočnim dijelom Hercegovine kroz Popovo polje do granice s Crnom Gorom. U Hrvatskoj rezerve u odnosu na takve zahtjeve ima Dubrovačko-neretvanska županija, koja strahuje od prometne izolacije ako bi to područje zaobišla autocesta.

Promet najkraćim željezničkim pravcem od Zagreba ka Splitu preko Unsko-sanske županije u BiH u prekidu je još od 1991. Iako je sama pruga većim dijelom očuvana, postoje dijelovi na kojima ju je potrebno rekonstruirati, no najveći je problem u tome što ona na nekoliko mjesta presjeca sadašnju međudržavnu granicu i do sada nije bilo dogovora o tome kako uspostaviti režim nadzora prelaska granice između Hrvatske i BiH.

Doministar Dalipagić je naznačio kako BiH ima ambiciozne planove proširenjem kapaciteta zračnih luka u Mostaru i Tuzli, za što također očekuje potporu iz europskih fondova.  

Najavio je i kako će BiH ovog tjedna po prvi put nakon osamostaljenja preuzeti cjelokupni nadzor nad svojim zračnim prostorom. Od 1996. do sada zračni prostor BiH na visini iznad 10 tisuća metara nadzirale su područne kontrole leta u Zagrebu i Beogradu, jer BiH nije imala tehničkih i kadrovskih kapaciteta da to čini sama. Za te je usluge BiH do sada Hrvatskoj i Srbiji plaćala oko 15 milijuna eura godišnje, a od kraja ovog tjedna taj će novac ostajati u BiH.

Direktor Stalnog tajništva Prometne zajednice EU i zapadnog Balkana Alain Baron kazao je kako je trenutačno najveći interes Unije vidjeti dovršetak gradnje autoceste na dijelu koridora Budimpešta-Ploče koji prolazi kroz BiH. Obećao je da će  EU nastaviti podupirati kvalitetne prometne projekte, no zauzvrat traži i prilagodbu zakonodavstva država zapadnog Balkana europskim standardima.

Prometna zajednica predstavlja okvir za suradnju između Europske unije i zemalja zapadnog Balkana na području cestovnog i željezničkog prometa te pomorskog i prometa unutarnjim plovnim putevima, na temelju relevantnog europskog zakonodavstva, uključujući područja poput tehničkih standarda, zaštite i sigurnosti, javne nabave i okoliša te socijalne politike.

Ugovor o Prometnoj zajednici stupio je na snagu u privremenoj primjeni koncem 2017., nakon što su ga u srpnju i listopadu te godine potpisale Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija te Europska unija.

Povezane vijesti

• Sutra Dan ljubaznosti u prometu
• Promet pojačan prema moru i na graničnim prijelazima
• Talijan jurio po Ipsilonu 196 km na sat