Povratak hodočasnika u baziliku Svetoga groba u Jeruzalemu

(Hina/EPA)

Molitve na arapskom i latinskom jeziku odzvanjale su u nedjelju u jeruzalemskoj bazilici Svetoga groba, koju kršćani iz cijelog svijeta, nakon restrikcija uvedenih zbog pandemije koronavirusa, mogu ponovno posjetiti i ondje prisustvovati misi.

Oko 500 vjernika ušlo je u crkvu koja je središte najvažnijega kršćanskog blagdana, jer je ondje Isus, po vjerovanju pokopan i opet je uskrsnuo.

"Nakon dvogodišnjih restrikcija i zatvorenih vrata crkava danas je ovdje normalno, imamo puno hodočasnika i jako smo sretni", rekao je Reutersu latinski jerulazemski patrijarh Pierbattista Pizzaballa.

"Nema boljeg mjesta za proslavu Velikog tjedna", rekao je Joseph Obiajulu (26) iz New Yorka. Izrael je tek nedavno počeo ponovno dopuštati stranim turistima ulazak u zemlju.

Veliki tjedan obično je početak sezone hodočašćenja, no u nedjelju je u crkvi bilo samo dvadesetak posto vjernika u odnosu na broj koji ju je ispunjavao u uobičajenim okolnostima, rekao je franjevački redovnik Atanazije Macora, dodajući da je prije dnevno bilo između sedam i 10 grupa, a sad su u prosjeku samo dvije.

U Izrael je u 2021. godini ušlo samo oko 400.000 turista, što je golem pad u odnosu na rekordnih 4,55 milijuna posjetitelja u 2019. od kojih je izraelsko gospodarstvo uprihodilo čak 7,2 milijarde dolara.

Povratak inozemnih turista još uvijek nije toliki da bi se u ovome kvartalu posao domaćih stanovnika u potpunosti osovio na noge.

"Prije 20 godina tijekom ovog mjeseca nismo mogli ni spavati od posla. Zaradili bismo gotovo koliko u cijelom ostatku godine, no sada ništa. Zaboravili smo da su blagdani, eto u kolikoj je mjeri loše", tekao je Reutersu Modar Natshe, vlasnik trgovine u Starom gradu.

U bazilici Svetoga (Kristova) groba, smještenoj u zidinama utvrđenog dijela Jeruzalema na mjestu gdje se nalazila Kalvarija ili Golgota, nalazi se Isusova grobnica te mjesto Kristove muke i raspeća.

Bazilikom Svetoga groba odlukom još iz 16. stoljeća zajednički upravljaju predstavnici glavnih triju vjerskih zajednica: franjevačka Kustodija Svete Zemlje kao predstavnik Rimokatoličke Crkve, Jeruzalemski patrijarhat Grčke pravoslavne crkve, Jeruzalemski patrijarhat Armenske Istočne Crkve pravoslavne Crkve, a manji dio prava imaju Kopti, Sirijci i Etiopljani.