(EPA)
Visoke crne ograde dižu se oko Bijele kuće. Prizor je strašan, jer se predsjednik boji vlastitih građana. Kolumnist New York Timesa Bret Stephens piše da je Trump nacionalna katastrofa. Predsjedniku se stavlja na dušu da ni nakon smrti 100.000 Amerikanaca, koje je pokosio virus, Trump ne može naći riječi suosjećanja. Vladavinu zakona želi nadomjestiti vladavinom pištolja, piše Stephens
Mirni prosvjedi širom Amerike mogli bi biti stvarni početak kraja Donalda Trumpa. Zamjeraju mu da nema osjećaja za ljude, a rascjep je i u njegovoj administraciji u kojoj ministri više ne žele slušati naredbe predsjednika. Ostaje međutim bolno pitanje o podjelama u ovoj velikoj zemlji koje bi mogle biti kobne za budućnost. Trump i njegova vladavina su ostavili toliko problema Americi i njenim vrijednostima da će trebati proći dugo vremena da zemlja opet postane svjetski lider.
Prosvjedi u Americi proširili su se i svijetom, pa se i na ulicama Pariza našlo tisuće ljudi koji su iskazivali solidarnost s Amerikancima kojima je dosta rasizma proizvedenog u Trumpovom laboratoriju. Iskazali su i počast crnom Francuzu koji je umro 2016. u policijskom pritvoru.
Sada se u javnosti raspravlja o mnogim prošlim slučajevima nasilja nad crnim stanovništvom, a u deset dana prosvjeda širom Amerike moglo se čuti svašta što ide na dušu bijeloj Americi. Protesti su izbili u gotovo svim američkim državama, malim i velikim gradovima, a saznajemo i koliko organizacija za zaštitu ljudskih prava postoji. Bilo je ovih dana svega, od mirnog okupljanja do pljački, nasilja, ali svi se slažu da je, nakon Martina Luthera Kinga, ovo najznačajniji trenutak u obrani prava crnog stanovništva. Bol koju su ljudi osjetili nakon smrti Georgea Floyda prelila se na ulice, strašne su scene policijskog nasilja i okrutnosti ljudi u uniformama. Brojke su također surove, pa tako pokazuju da je u Minnesoti vjerojatnost da vas policija ubije četiri puta veća ako ste crnac.
Pandemija koronavirusa pokrenula je lavinu nezadovoljstva u zemlji koja se još prije nekoliko mjeseci hvalila s briljantnim ekonomskim uspjesima, rekordnom nezaposlenošću. A onda su krenuli problemi i Trumpova bezosjećajnost, koja je dovela do masovnog otpuštanja, surovosti banaka prema ljudima koji su ostali na cesti, neizvjesnošću i činjenicom da su od virusa umirali više crnci nego bijelci. Očito su teže dolazili do kvalitetne zdravstvene njege. Crnačku i latinoameričku zajednicu virus je pokosio.
A onda su krenula ubojstva od strane policije koja su dovela do masovnih prosvjeda. Na vidjelo su izbile podjele, mržnja koja i dalje živi u Americi, objavljene su videosnimke na kojima se čuju policajci koji uzvikuju: "Prokleti niger". Floyd očito nije bio ni kriminalac, ni siledžija, ali je platio životom za nešto što se može svesti pod 20 dolara. Pakao američkog bola širi se zemljom, a došao je i do predsjedničke crkve, gdje je znao sjediti i Lincoln. Tamo su dolazili i Barack Obama i članovi njegove obitelji, a onda je zapaljena vatra u dvorištu. Za dolazak Trumpa trebalo je suzavcem rastjerati demonstrante, dok je predsjednik grčevito tražio da na ulice Washingtona izađe vojska, a on iz podzemnog bunkera Bijele kuće krenuo na kratki put do crkve. Gdje je, kao neka kukavica, mahao Biblijom. Jadno da jadnije ne može.
Jim Mattis više nije mogao izdržati i dugogodišnju šutnju je pretvorio u snažnu optužbu predsjednika, napisavši da je ljut i ogorčen. Nije pomoglo što je Trump u svom sada ogoljeno jadnom stilu nakon toga vikao da je za crnu Ameriku učinio više nego bilo koji predsjednik do njega. Ovog predsjednika Amerika sve manje sluša i to je jedina dobra vijest.
Visoke crne ograde dižu se oko Bijele kuće. Prizor je strašan, jer se predsjednik boji vlastitih građana. Kolumnist New York Timesa Bret Stephens piše da je Trump nacionalna katastrofa. "Sa zlobom prema svima, s dobročinstvom za nikoga." Zamjeraju mu da je demagog, da je zemljom vladao preko Twittera, a sada ga se i on odriče. Stavljaju predsjedniku na dušu da ni nakon smrti 100.000 Amerikanaca, koje je pokosio virus, Trump ne može naći riječi suosjećanja. Vladavinu zakona želi nadomjestiti vladavinom pištolja, piše Stephens, ali se istovremeno predsjednik suočava s pobunom i civilnog i vojnog vodstva, pa i Pentagona. Njegove sulude planove da izvede vojsku na ulice vojni vrh naprosto ne želi provesti. Tako, valjda prvi put u povijesti, vrhovni zapovjednik SAD-a nema autoritet da provede zapovjedi. I vojni zapovjednici znaju da su u studenom izbori i da će sudbine mnogih koji su sudjelovali u ludilu posljednjih godina doći u pitanje.
Prosvjedi protiv "sistemskog rasizma" nastavit će se i dalje. Tisuće ljudi tražit će promjene da bi se izbjegla rasna nepravda. To je također dobra vijest. Ne samo za Ameriku, već i za cijeli svijet. Pa i za Europu gdje mali Hitlerčići vježbaju kaos, prizivajući vojsku, žice na granicama, hvatanje političkih neistomišljenika. Amerikanci su, usprkos epidemiji koja u njihovoj zemlji nije završila, pokazali hrabrost da se izbore za demokratske standarde. "Nema pravde, nema mira", moglo se čuti na svakom koraku protekli vikend, dok se ulicama širila pjesma "Diži svaki glas i pjevaj", što je himna oslobođenja crne Amerike. Dok je Trump govorio: "Zakon i red, Njujorčani su mu odgovorili: "Čije su ulice, pa naše su ulice".
Na ulicama su se našli i liječnici tražeći da zdravstvenu skrb dobivaju svi. U Minneapolisu je gradonačelnik doživio sramotu, jer se obećanje Jacoba Freya koje je dao prije dvije godine da će popraviti odnos crnog i bijelog stanovništva nije ispunilo. "Sramota, sramota!, vikali su mu pod prozorom, uz dodatak: "Idi kući." Gradonačelnik Los Angelesa Erix Garcetti najavio je smanjivanje policijskog proračuna za čak 150 milijuna dolara, jer je policija poznata po šikaniranju crnog stanovništva. U New Yorku traže drastično smanjenje proračuna za policiju, gotovo za 6 milijardi dolara.
Prosvjedi su se proširili i na gradove u kojima je nekoć harao zloglasni Ku Klux Klan. "Ne mogu disati", piše na transparentima koji podsjećaju na Floydovu smrt. Ali nije izostala ni snimka bijelaca koji stoje u blizini prosvjednika s oružjem u ruci. Prosvjedovalo se i u blizini kaznionica gdje smrtne kazne očekuju crni stanovnici, ali i uz granicu s Meksikom. "Ovo je sigurno najveći odaziv na neki prosvjed koji smo vidjeli", zapisali su izvjestitelji iz Teksasa.
U crkvi je tijelo Georgea Floyda ležalo u plavom lijesu. Obitelj je tražila da ljudi ne ostavljaju cvijeće, ali to se nije dogodilo. "Mir, bratu", govorili su okupljeni, dok su im crkveni službenici dijelili boce s vodom. Šerif Hubert A. Peterkin mogao je samo prokomentirati da je policija problem tog kraja. "Da je bilo obrnuto, da je četvero crnaca davilo policajca, bio bi to početak nacionalnog progona crne zajednice." Velečasni dr. Christopher D. Stackhouse na obredu za obitelj posebno je istaknuo da je do Floydove smrti došlo nakon osam minuta i četrdeset i šest sekundi davljenja, ali da je tome prethodila 401 godina, od ropstva u Americi. "Ubili su ga na dnevnom svjetlu, a obitelj je morala gledati kako umire."
Sada policija širom zemlje preispituje kako se policajci ponašaju na zadacima, a policijska brutalnost i rasna pristranost u prvom su planu. Ekspresno su zabranjene primjene nekih postupaka, a građani će moći brzo ulagati primjedbe na rad policajaca koje će se odmah razmatrati. Neke su države zabranile i korištenje suzavca. Sve to međutim neće dati rezultate u zemlji ako je i dalje bude vodio predsjednik koji koketira s rasizmom. "Trump, ti si rasist", pisalo je na jednom plakatu u Miamiju.
Optužena su i dva divljaka u policijskim uniformama koji su na pod bacili prosvjednika u Buffalu, što je vidio cijeli svijet. Sudac ih je kasnije pustio na slobodu, bez obzira što su podignute optužnice za kazneno djelo. Nesretnik je i dalje u bolnici, a najstrašnije je od svega da nitko od policajaca nije reagirao dok je ležao na zemlji obliven krvlju.
Brutalna Amerika više nije pojam za milijune koji su vidjeli sve najbolje u zemlji u kojoj se, navodno, može uspjeti s dolarom u džepu. Te iluzije više nitko nema, a očito američki stil života nije više ni privlačna priča za Europljane. Za one u Americi koji su izašli na ulice postoji opasnost da će ih, ako ne policijska brutalnost, pokositi virus, jer se zaraza sve više širi. Za one koji žele promjene i vraćanje idealima, na kojima je počivala ova velika i značajna zemlja, slijede izbori u studenom. Oni će biti presudni u kojem će smjeru Amerika ići dalje i hoće li vrijeme Donalda Trumpa ostati u ropotarnici povijesti, kako volimo govoriti na ovim prostorima. U svakom slučaju Trumpova era, barem u ovom mandata, završava u kaosu. A kaos u Americi, bio ekonomski ili politički, uvijek se prelije po cijelom svijetu.