Pretposljednje službeno putovanje uoči izbora za Bundestag 26. rujna odlazeće njemačke kancelarke Angele Merkel – koje je upravo okončano posjetom zemljama Zapadnog Balkana – otvorilo je niz pitanja u političkim i medijskim krugovima u regiji, a i šire od toga. Susreti sa šefovima nekoliko država, nevladinih udruga i drugim važnijim javnim osobama ostavili su nekoliko poruka i pokazali što Njemačku, prije svega, zanima u Srbiji, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, BiH te na Kosovu i Crnoj Gori. Najjednostavnije rečeno, zanima je paficikacija balkanske „bačve baruta“, posebno gašenje potpaljenih fitilja građanskog rata u Crnoj Gori, ali i jedna važna tema iz gospodarskog sektora koja se odnosi na Srbiju i odnose s tom državom.

Nakon glavnih gradova Srbije i Albanije, Merkel će vanjskopolitičke aktivnosti završiti 16. rujna posjetom Emanuelu Macronu u Parizu.

Uvjeti za ulazak u EU

Paradna posjeta Angele Merkel Beogradu i Tirani – gdje su se sjatili i drugi dužnosnici poput crnogorskog premijera bez parlamentarne većine Zdravka Krivokapića – vjerojatno se može najbolje sagledati kroz njemačko/europski interes za iskopavanje litija, rude kojom je Srbija bogata i čije iskopavanje predstavlja strateški interes za informatičku i auto industriju. S obzirom na utjecaj Kine i Rusije – posve je jasno rečeno da bi i Njemačku zanimao srbijanski litij. Naravno, zanima ih i normalizacija odnosa s Kosovom kao preduvjet ulaska Srbije u Europsku uniju, ali to je ostavljeno za kraj pregovaračke priče i „ispunjavanja poglavlja“ koje će trajati još godinama.

- Neka pitanja će se riješiti na kraju jednog procesa. Svi znaju da nisu neke članice EU priznale Kosovo. Pitanje se mora riješiti. Nema smisla razgovarati o kraju nekog procesa prije nego što se riješe neke druge stvari, pa onda čitav proces, rekla je Merkel – te prenosi Radio Slobodna Evropa.

To je potvrdio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govoreći kako dužnosnici u Srbiji znaju da je rješavanje pitanja Kosova uvjet za ulazak u EU.

- Neću negirati naša saznanja što su uvjeti za ulazak u EU. Kao što čujete od Prištine da oni imaju svoj Ustav, tako i mi imamo naš Ustav kog se držimo. Mi smo spremni za kompromis, za kompromisno rješenje. Ako je pitanje da li smo svjesni da nećemo biti članica EU prije rješavanja pitanja, svjesni smo, rekao je Vučić.

Vučić tvrdi i da nije za održavanje „zamrznutog konflikta“ između dvije države, Srbije i Kosova, nego traži dijalog i kompromisno rješenje.

- Ali, to mora biti kompromis, a ne poražavajuće za Srbiju, istaknuo je Vučić.

Eksploatacija rude

Angela Merkel mnogo je više pozornosti poklonila eksploataciji litija u Srbiji čime će se EU, kako je rekla, sigurno baviti.

- Srbija ima nešto što zaista vrijedi, ali postoji zabrinutost da li će eksploatacija biti u skladu s ekološkim standardima. Mislim da EU ima dobre standarde, države članice će se sigurno baviti tim pitanjem jer je klimatska neutralnost u Europi zaista važno pitanje, rekla je Merkel koja je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Vučićem, izjavila da se Njemačka, "kao i druge države, zanima za litij u Srbiji".

- Imamo veliki broj investicija u oblasti auto industrije u Srbiji, svi znamo koliko je važan litij za buduću mobilnost i za baterijske ćelije, navela je Merkel.

Pitanje eksploatacije rude litijum u zapadnoj Srbiji za koju je zainteresirana kompanija "Rio Tinto" pokrenulo je proteste ekoloških aktivista pa će se građani o tome izjašnjavati na referendumu u srpnju 2022. godine.

U Tirani se njemačka kancelarka Merkel susrela s premijerom Albanije Edijem Ramom te održala niz bilateralnih susreta s premijerima država Zapadnog Balkana. Prema informacijama njemačkog veleposlanstva u Tirani, Merkel i Rama razmatrali su pitanja o ekonomiji i odnosima dviju zemalja.

- Planirani su razgovori vezani za pitanja ekonomske politike i bilateralne odnose između Albanije i Njemačke, kao i pitanja vezana za približavanje EU. U kasnijim razgovorima sa šefovima vlada šest zemalja zapadnog Balkana, pitanja regionalne suradnje doći će do izražaja, poručili su iz veleposlanstva.

Nemiri u Crnoj Gori

Johanna Deimel, neovisna analitičarka za jugoistočnu Europu i zapadni Balkan, kaže da je Merkel tu regiju uvijek smatrala važnom: „U ključnim pitanjima vanjske i sigurnosne politike, Zapadni Balkan oduvijek je imao središnju ulogu za Angelu Merkel.“

U središtu rasprava o sigurnosti Zapadnog Balkana nesumnjivo je stanje u podijeljenoj Crnoj Gori, čiji je premijer Krivokapić bio jedan od sugovornika Angele Merkel. Da je Crna Gora „na rubu“ građanskog rata potvrdio je ovih dana i njezin predsjednik Milo Đukanović izjavama da neće dopustiti „posrbljavanje“ države čiji je poglavar te provedbu projekta „srpski svijet“ kojeg se smatra novim opisom parole o „velikoj Srbiji“, ali i posljednje informacije da će manastir Srpske pravoslavne crkve na Cetinju – gdje je u nedjelju uz prosvjede ustoličen mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije – preuzeti Crnogorska pravoslavna crkva. Nema sumnje da će u tom slučaju doći do nemira.

Crnogorski premijer Krivokapić ovom prigodom nije imao lagane teme za razgovor s njemačkom kancelarkom – kao u veljači kada su online raspravljali o reformama i priključenju njegove države Europskoj uniji.

BBC na srpskom jeziku u svojoj opširnoj analizi naglašava da je Zapadni Balkan bio jedna od glavnih preokupacija Angele Merkel u doba njezina dugog mandata.

Dvojaka priroda kancelarke

- Sigurno je gledala njemačke interese, to joj je u opisu radnog mjesta, ali je bila vrlo svjesna i osjećala je odgovornost za funkcioniranje Europe i njeno preživljavanje - to jest njemački interes, ali i interes svih nas koji živimo na ovim prostorima, objasnila je bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske dr. Vesna Pusić.

Mlađan Đorđević, savjetnik bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića, smatra da su interesi Njemačke kreirali sliku današnjeg Balkana.

- Za nas je veliko otrežnjenje da svako rješenje moramo tražiti sami, ne očekujući da će netko sa strane riješiti naše probleme. Angela Merkel nije planirala da živi u Srbiji, niti na Zapadnom Balkanu - to se jasno vidi po društvima kakva je ovdje stvorila, kaže Đorđević.

Pitanje je zaslužuje li politika Angele Merkel na Zapadnom Balkanu pozitivnu ocjenu.

- Danas je situacija kompliciranija i lošija nego prije pet, šest godina - kako sa međusobnim odnosima zemalja, tako i sa europskim integracijama, napominje Vesna Pusić.

Direktor Centra za studije Jugoistočne Europe na Univerzitetu u Grazu Florian Biber kaže da je Balkan „svjedok dvojake prirode njemačke kancelarke.“

- Na jednoj strani, ona je donosila hrabre i velike odluke, poput prijema migranata u izbjegličkoj krizi 2015. godine ili promoviranja članstva zemalja Zapadnog Balkana u EU. S druge strane, nije imala stratešku viziju i često je povlačila poteze imajući samo u vidu kratkoročnu taktiku i pragmatične interese, a pojedinim problemima se i nije bavila, kaže Biber.

- Balkan poslije Angele Merkel čine zemlje u kojima vladaju autokrate, sa razvaljenim društvima, bez pravih sloboda medija i izbora, u kojima je kriminal vrlo prisutan. Rezultat njenog bavljenja Balkanom je poražavajući - zemlje su udaljenije od Europske unije nego 2005. godine i ne mogu se porediti standardom, ljudskim pravima i slobodama, ali i nadom u boljitak u odnosu na vrijeme prije dolaska Angele Merkel, kaže srbijanski analitičar Đorđević.

Povezane vijesti

• Merkel: Njemačka neće razmatrati treći prijedlog Grčke
• Angela Merkel rasplakala malu Palestinku
• Merkel planira četvrti mandat 2017.