Koliko je opasan?

P.1 – SOJ KOJI JE POHARAO JEDNU OD NAJVEĆIH ZEMALJA SVIJETA STIGAO I U EUROPU: Pretpostavki je puno, a što kaže znanost?

| Autor: Glas Istre
Cropix

Cropix


Makar mnogi žele konačno čuti neku dobru vijest u borbi protiv pandemije, mediji stalno šire vijesti o novim, navodno još opasnijim sojevima virusa. Je li soj P.1 doista tako opasan i zarazan?

Pouzdana internetska adresa za provjeru medicinskih podataka koja sakuplja medicinske članke iz čitavog svijeta još do početka travnja nije našla osobito mnogo znanstvenih podataka o soju virusa P.1 kao jednoj od već brojnih inačica virusa korone. Ipak navodi znanstveni rad sa sjevera Brazila koji pokazuje da se taj soj ponaša netipično i da bi se moglo zaključiti da je zarazniji od “klasične” varijante, piše Novi list.

No znanstvenih nalaza još nema: virus se u Brazilu doista širi vrtoglavom brzinom i prema podacima od 8. travnja je u toj zemlji zaraženo preko 13 milijuna osoba – na 211 milijuna stanovnika. Je li taj soj toliko smrtonosniji, to je teško reći: točno je da je broj umrlih drastično porastao, početkom siječnja je umiralo po oko 1000 osoba svakog dana, sad ih je već i po 3000. Ali tu treba uzeti u obzir da je i zdravstvena skrb gotovo kolabirala. Isto tako je samo pretpostavka koja se prenosi u medijima kako je tamo već 90% novooboljelih od tog novog soja: zbog stanja u tamošnjem zdravstvu je nemoguće provjeravati genetski kod virusa kod svakog oboljelog, piše Deutsche Welle.

Isto tako je neosporno da je taj soj već zabilježen ne samo u Meksiku ili Kolumbiji, nego da je već stigao i u Europu, u Belgiju i Švedsku. Soj P.1 je utvrđen 10. siječnja u Brazilu i na virusu SARS-CoV-2 je stvorio već 17 mutacija od kojih su tri na “bodljikavom” proteinu, po čemu se može zaključiti da  tako lakše prodire u ljudske stanice. Problematična je i mutacija E484K koja, opet tek kako se pretpostavlja, može dovesti do oboljenja i onih osoba koji su već preboljeli koronu i koji su stvorili imunitet, piše Deutsche Welle.

Taj zaključak je utemeljen na činjenici kako se soj P.1 osobito širi po brazilskoj saveznoj državi Manaus jer je tamo mnogo osoba oboljelo od korone već u prvom valu pandemije. Pretpostavlja se i kako taj soj ima sličnosti s južnoafričkom mutacijom B.1.351, ali se vjeruje kako su te promjene nastale neovisno.

Prema dosadašnjim iskustvima iz drugih zemalja su liječnici skloni reći – ne, nije. Ali teško je reći definitivni odgovor baš zbog zaraznosti i pretrpanosti bolnica, tako da je više smrtnih slučajeva rezultat prije svega što nema dovoljno mjesta na odjelima intenzivne skrbi i dovoljno respiratora. No znanstvenih i pouzdanih statističkih podataka o opasnosti soja P.1 jednostavno još nema.

I tu još nema jednostavnog odgovora: poznato je kako preparati AstraZenece i BioNTecha u laboratorijskim uvjetima stvaraju antitijela i protiv soja P.1, ali je poznato i da preparat AstraZeneca nije toliko djelotvoran protiv virusa s “južnoafričkom” mutacijom B.1.351.

No već se i s drugim preparatima pokazalo kako i cijepljene osobe mogu biti “napadnute” virusom, ali kako je onda tijek bolesti mnogo blaži. Utoliko se može reći i kako barem do neke mjere postojeća cjepiva djeluju i protiv soja P.1, ali o tome se još intenzivno provode istraživanja.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater