Lukašenko odredio 27. veljače za referendum o ustavu Bjelorusije

(Hina/EPA)

Izvršnom uredbom predsjednik Aleksandar Lukašenko odredio je 27. veljače za referendum na kojem bi se Bjelorusi trebali izjasniti o dopunama ustava koje bi mu omogućile da ojača svoje ovlasti.

Amandmani, koje je predstavio u prosincu, trebali bi ojačati ovlasti 67-godišnjeg autoritarnog predsjednika koji od 1994. vlada Bjelorusijom željeznom rukom.

Među predloženim promjenama je i doživotni imunitet od sudskog progona za bivše predsjednike te ograničenje predsjedničkih mandata na maksimalno dva, ali tek za buduće predsjednike.

Takvo ograničenje nije postojalo u bjeloruskom ustavu, a primijenilo bi se tek nakon što dužnost preuzme novi predsjednik što bi omogućilo Lukašenku da ostane na vlasti do 2035. bude li ponovno izabran 2025.

U predloženim izmjenama izostavlja se članak po kojem bi Bjelorusija ostala "beznuklearna zona" i zamjenjuje člankom "kojim se isključuje vojna agresija s teritorija Bjelorusije".

U srijedu su Sjedinjene Države izrazile zabrinutost da bi predložena reforma omogućila raspoređivanje ruskog nuklearnog oružja na prostoru Bjelorusije, a sve se događa u jeku napetosti između Zapada s jedne strane te s druge strane Bjelorusije i Rusije koju Zapad optužuje da planira invaziju na Ukrajinu.

Zabrinut zbog gomilanja vojnika na granici s Ukrajinom, Zapad optužuje Rusiju da planira invaziju na tu zemlju, što Moskva niječe i traži jamstva Zapada da se NATO neće širiti do ruskih granica i pogotovo da neće prihvatiti Ukrajinu i Gruziju kao članice.

Rusko-bjeloruske vojne vježbe upravo se održavaju u Bjelorusiji.

Pobjeda Aleksandra Lukašenka na predsjedničkim izborima u kolovozu 2020. izazvala je velike masovne prosvjede, dotad neviđene u toj bivšoj sovjetskog republici, koju je režim nasilno gušio, masovno zatvarao građane, ukidao nevladine udruge i medije.

U Rusiji je ustavna reforma prihvaćena 2020. otvorila put za ostanak predsjednika Vladimira Putina na vlasti do 2036. godine.