Usmjerenost svjetskih medija na ukrajinski rat, inflaciju i sankcije Rusiji ipak ne znači da se u ostatku planete ništa zanimljivo ne događa na političkom terenu. Predsjednički izbori u Kolumbiji, velikoj latinskoameričkoj državi koju poznamo po kavi i narkokartelima, izazvali su šok na cijelom tom kontinentu, ali i u zemljama kojima ne odgovara radikalna promjena režima u toj zemlji.

A ona će se dogoditi jer će u drugom izbornom krugu predsjednik Kolumbije najvjerojatnije postati Gustavo Petro, ekstremni ljevičar koji je u svojoj dugoj političkoj biografiji bio i gerilac s puškom u ruci. On je dobio više od četrdeset posto glasova te je apsolutni favorit za novog kolumbijskog predsjednika, ali ako on i ne pobijedi, njegov suparnik s desnice, populist Trumpovog tipa Rodolfo Hernández promijenit će sustav koji je do sada vodila konzervativna stranka čiji kandidat Federico Gutierrez propao na recentnim izborima. Hernández, građevinski mega-poduzetnik, dobio je 28 posto glasova, pa analitičari ocjenjuju kako ima znatno manje šanse da zaposjedne predsjedničku palaču u Bogoti.

No, pobijedi li Gustavo Petro, koji ima 62 godine, Kolumbija će dobiti prvog ljevičarskog predsjednika u povijesti zemlje. Petro je obećao da će popraviti duboke nejednakosti u zemlji i prebaciti njezino oslanjanje na fosilna goriva na čistu tehnologiju.

Prolaskom u drugi krug Rodolfa Hernándeza, 77-godišnjeg građevinskog magnata s populističkim prizvukom koji podsjeća na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, uznemirila se dosadašnja desnica koja je Kolumbiju vodila godinama. Ipak, procjenjuje se da bi njegova možebitna pobjeda izazvala manje promjene od onih koje obećava Petro koji bi Kolumbiju stavio u red nekoliko latinskoameričkih država gdje je na vlasti ljevica, poput Čilea i Venezuele.

The New York Times komentirao je izbore kao "zapanjujući udarac dominantnoj konzervativnoj političkoj klasi Kolumbije". Taj list procjenjuje da se radi o najbitnijim izborima u povijesti zemlje jer je u pitanju gospodarski model zemlje, njezin demokratski integritet i sredstva za život milijuna ljudi gurnutih u siromaštvo tijekom pandemije. Sučeljavanje Petro-Hernández, kaže Daniel García-Peña, kolumbijski politolog, suprotstavlja "promjene protiv promjena".

Favorit izbora je Gustavo Petro, kojeg su ankete mjesecima najavljivale kao pobjednika prvog izbornog druga, ali plasman građevinskog magnata Hernándeza na drugo mjesto nije se očekivao. To pokazuje da građani žele promjene – radikalne koje nudi Petro ili žestoku borbu protiv korupcije koju nudi Hernandez.

Gustavo Petro (foto: EPA)

Zadržavanje postojeće politike, očito, ne želi većina birača. Oni žele novi put za Kolumbiju, koju analitičari ocjenjuju kao jedno od politički najkonzervativnijih društava u Latinskoj Americi. Uspon Gustava Petra, pišu svjetski mediji, odražava ne samo ljevičarski pomak u Latinskoj Americi, već i pobunu protiv vladajuće garniture koja je dobila snagu jer je pandemija produbila siromaštvo i nejednakost, pojačavajući osjećaj da su gospodarstva regije izgrađena uglavnom da služe eliti.

Doima se da je isti osjećaj protiv aktualne vlasti dao priliku i Hernándezu za ulazak u drugi krug i ukazao na slabu moć Uribisma, tvrdolinijaškog konzervativizma koji je dominirao politikom u Kolumbiji posljednja dva desetljeća, a nazvan je po svom osnivaču, bivšem predsjedniku Álvaru Uribe.

"Ovo je povijesni trenutak za Kolumbiju", rekao je 37-godišnji Chiro Castellanos, Petrov pristaša u Sinceleju, gradu blizu karipske obale. "Ovo označava promjenu, to je projekt u cijeloj zemlji koji se ne bavi samo Gustavom Petrom", prenio je The New York Times.

Zanimljiv je i međunarodni odjek kolumbijskih izbora. Kolumbija je dugo bila najjači saveznik Sjedinjenih Američkih Država u regiji, dok bi pobjeda Gustava Petra mogla bi dovesti do sukoba s Washingtonom. On je pozvao na resetiranje bilateralnih odnosa, uključujući promjene u pristupu ratu protiv droge i preispitivanje trgovinskog sporazuma.

Svjetski mediji zbog važnosti kolumbijskih izbora već donose najvažnije izvatke iz biografije čovjeka koji bi mogao promijeniti tu zemlju. Punim imenom Gustavo Francisco Petro Urrego, političar i ekonomist, trenutno je član senata. U politiku je ušao kao maloljetnik, sa 17 godina je postao član gerilske skupine Pokret 19. travnja, kolumbijske revolucionarne organizacije koja se pojavila 1974. kao opozicija koaliciji National Front nakon optužbi za izbornu prijevaru 1970. godine.

Zanimljivo je da je 1985. godine vojska uhitila Petra zbog kaznenog djela nedopuštenog posjedovanja oružja. Osuđen je i osuđen na 18 mjeseci zatvora.

Skupina M-19 kasnije je prerasla u političku stranku Demokratski savez M-19. Na njihovoj listi izabran je za člana Zastupničkog doma na izborima 1991. godine. Prije toga bio je vijećnik u gradu Zipaquiráe te urednik studentskog lista na sveučilištu Colegio de Hermanos de La Salle, gdje je studirao. Nakon toga postao je član senata kao član stranke Alternativni demokratski pol nakon parlamentarnih izbora 2006. s drugim najvećim brojem glasova u zemlji. Nakon razlaza sa čelnicima Alternativnog demokratskog pola osnovao je pokret Humana Kolumbija kako bi se natjecao za gradonačelnika Bogote što je i postao 2012. godine. Na prošlim predsjedničkim izborimna dobio je 25 posto glasova u drugom izbornom krugu.

Senator Gustavo Petro žestoko se protivio vlasti Álvara Uribea. Uribea je optužio za nezakonito financiranje političke kampanje – što je jednu poslovnu ženu odvelo iza rešetaka – dok je tijekom drugog predsjedničkog mandata Álvara Uribea, Petro potaknuo raspravu o skandalu Parapolitics.

U veljači 2007. Petro je sugerirao da se predsjednik Urbe treba povući iz pregovora o procesu demobilizacije paravojnih jedinica u Kolumbiji jer je njegov brat Santiago Uribe bio bivši član paravojne skupine Dvanaest apostola sredinom 1990-ih. Predsjednik Uribe odgovorio je optužujući Petra da je "terorist u civilu".

Iste godine Petro je u parlamentu razotkrio niz dokumenata koji pokazuju odnos između pripadnika kolumbijske vojske, trenutnog političkog vodstva, trgovaca narkoticima i paravojnih skupina. Pokazao je i staru fotografiju brata Santiaga Uribea s kolumbijskim trgovcem drogom Fabiom Ochoom Vázquezom. Zbog svog političkog stila, Petro je često dobivao prijetnje smrću, a bio je izložen i špijunaži od strane regularne kolumbijske vojske.

Ipak, etablirajući se kao gradonačelnik Bogote, postao je politička figura koja može osigurati promjene u svojoj zemlji. U tom gradu zabranio je nošenje oruža, što je smanjilo broj oružanih obračuna, te je pokrenuo niz organizacija civilnog društva. Primjerice, osnovao je centar za žene i otvorio LGBTI Citizenship Center. Otvoreno je i 49 centara za kontrolu rađanja i skrb o pobačaju u slučajevima dopuštenim zakonom. No, izbor bivšeg ljevičarskog gerilca za predsjednika države značio bi posvemašnju promjenu političkog zemljovida države premrežene korupcijom, utjecajem narkokartela i konzervativnih političara.

Povezane vijesti

• Kolumbija pronašla olupinu španjolske galije s blagom
• Kolumbija u žalosti nakon što je blatna bujica odnijela 200 života
• Kolumbija: U blatnoj bujici 254 mrtvih, od čega 43 djece