Uz brojne pravoslavne zemlje koje su negativno reagirale na odluku Ankare, među kojima je najutjecajnija svakako Rusija, šef turske države naišao je i na žestoka osporavanja svoje odluke u Washingtonu, Bruxellesu i u zemljama Bliskog istoka, naročito u Izraelu zbog najave kako će se pobrinuti i za to da Al Aksa u Jeruzalemu ponovno postane "oslobođena" islamska bogomolja

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ponovno je izazvao svjetsku javnost i politiku. Za razliku od provokativne politike prema Siriji, progonu Kurda i prijetnjama kako će milijune migranata iz turskih kampova poslati u smjeru Europske unije, ovog je puta "sultan" Erdogan uznemirio globalne političke i vjerske lidere odlukom da se znamenita Aja Sofija – pravoslavna crkva iz bizantskog doba – od kraja srpnja počne koristiti kao džamija gdje će se muslimani klanjati Alahu. Odluku o prenamjeni Aje Sofije iz muzeja, što je njezin formalni status od 1935. godine, donio je turski ustavni sud, ali sukladno izbornom obećanju predsjednika Erdogana. Uz brojne pravoslavne zemlje koje su negativno reagirale na odluku Ankare, među kojima je najutjecajnija svakako Rusija, šef turske države naišao je i na žestoka osporavanja svoje odluke u Washingtonu, Bruxellesu i u zemljama Bliskog istoka, naročito u Izraelu zbog najave kako će se pobrinuti i o tome da Al Aksa u Jeruzalemu ponovno postane "oslobođena" islamska bogomolja.

Činjenice pokazuju kako će Aja Sofija, jedan od simbola Istanbula, koja je više od 900 godina bila pravoslavna crkva, nakon toga džamija i u posljednjih 86 godina muzej, iznova postati džamija u kojoj će se vjernici klanjati šest puta dnevno. Predsjednik Erdogan već je potpisao službeni dekret i najavio da će prva molitva u Aja Sofiji biti održana 24. srpnja.

Organizacija Ujedinjenih naroda za zaštitu kulturne i povijesne ostavštine UNESCO koju je Turska obavijestila o prenamjeni objekta, najavila je kako će preispitati status tog spomenika kulture na listi svjetske baštine. Povijest kazuje kako je Aja Sofija bila džamija od 29. svibnja 1453. do 1931. godine, te je sekulizirana i otvorena kao muzej 1. veljače 1935. godine.

Zanimljivo je da je ona bila najveća crkva na svijetu skoro tisuću godina, dok nije završena katedrala u Sevilli 1520. godine.

Ipak, pretvaranje Aje Sofije, koja je i jedna od najvećih turističkih znamenitosti Istanbula, ne znači njezino posvemašnje zatvaranje. Očekuje se da će gornje galerije biti dostupne posjetiteljima i turistima koji će moći vidjeti ikone i druge elemente iz kršćanskog razdoblja ove bogomolje.

Pretvaranje Aje Sofije u džamiju izazvalo je veliko protivljenje ekumenskog patrijarha Bartomoleja i brojnih autokefalnih pravoslavnih crkvi, naročito u Grčkoj, a negativne reakcije dolaze i iz Srbije.

Posebnu pozornost izazvale su riječi Recepa Erdogana kako "Uskrsnuće Aja Sofije najavljuje oslobađanje džamije Al Aksa" – što je objavljeno na internet prezentaciji kancelarije turskog predsednika.

"Uskrsenje Aja Sofije je ponovo zapaljena vatra nade muslimana i svih potlačenih, oborenih i iskorištenih", naveo je izraelski list Jerusalem Post gdje su primijetili kako je ista izjava drukčije prevedena s turskog na arapski i engleski jezik, što po njihovom stajalištu skriva namjere Ankare o politici prema široj bliskoistočnoj regiji.

Naime, na arapskom jeziku navodi se da je pretvaranje Aje Sofije u džamiju dio "povratka slobode Al Akse", što u stvari znači da bi Izrael trebao biti isključen iz kontrole starog grada Jeruzalema u kome se nalazi Al Aksa, tvrde u utjecajnom izraelskom listu i navode da je turski predsjednik povezao odluku o oživljavanju islama iz Bukure u Uzbekistanu s Andaluzijom u Španjolskoj. Ova terminologija, koja povezuje Al Aksu u Jeruzalemu s Aja Sofijom i Španjolskom predstavlja specifičnu šifriranu terminologija za širu vjersku agendu, ocjenjuje se u Izraelu.

Recentna politička historija pokazuje kako se predsjednik Erdogan dugo zalagao za palestinsku stvar i bio je ekstremni kritičar Izraela pa je čak napustio pozornicu u Davosu tokom razgovora s bivšim predsjednikom Izraela Simonom Peresom 2009. godine. Turska je tada poslala flotilu u Gazu pokušavajući prekršiti izraelsku blokadu što je dovelo do pogiblje deset turskih državljana kada su izraelske snage izvršile raciju na brod Mavi Marmara.

To su glavni razlozi koji su od prenamjene velike Aje Sofije u džamiju napravile glavnu geopolitičku vijest u južnoj Europi i na Bliskom istoku ove godine. Pokazuje se kako su ambicije Ankare mnogo veće te da su dio šire islamske agende za regiju. U Izraelu smatraju kako je turska vladajuća Stranka pravde i razvoja povezana sa Muslimanskim bratstvom dok je Turska bliski saveznik Hamasa u Gazi koji je takođe povezan sa Muslimanskim bratstvom. Nova strategija Turske smjera širenju utjecaja na Mediteranu i u nekim zemljama, poput Katara i Vlade Nacionalnog sporazuma u Libiji.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan stoga nastoji nadomjestiti utjecaj Egipta, Jordana i Saudijske Arabije u regiji. Međunarodni analitičari smatraju kako je sve to povezano s turskim napadom na istočnu Siriju prošlog listopada te sa slanjem sirijskih izbjeglica u Libiju gdje su sudjelovali u tamošnjem građanskom ratu.

Predstavnik grčke vlade Stelios Pecas također je ocijenio da odluka turskog predsjednika Erdogana ima međunarodnu težinu i da će tako "prijestupničko ponašanje i nanesena uvreda imati odgovarajući, uzvratni odgovor".

"Svako tko prekrši međunarodne propise i zakone devijantnim ponašanjem, snosit će štetne posljedice", upozorio je Stelios Pecas u ime Atene što samo pokazuje kako je politička igra turskog predsjednika potez s nepredvidivim posljedicama.

Premijer Grčke Kirijakos Micotakis pokrenuo je seriju međunarodnih kontakata povodom odluke turskih vlasti. Oglasio se i poglavar rimokatoličke crkve papa Franjo i rekao: "Moje misli su s Istanbulom. Razmišljam o Svetoj Sofiji i jako me to boli."

Dubljim analizama slučaja pretvaranja Aje Sofije iz muzeja u džamiju bave se i u susjednoj Srbiji. Povjesničar i stručnjak za Tursku Danko Strahinić objasnio je u programu Radio televizije Srbije dio tog problema.

"Aja Sofija je jedna neprežaljena rana turskih islamista, i smatra se da je Ataturk, koji je potpisao taj ukaz o pretvaranju u muzej, zapravo prekršio zavjet Mehmeda Osvajača i samim tim je bacio neku vrstu kletve i na turski narod. I ima onih koji smatraju da svi problemi koji se posljednjih godina pojavljuju proizlaze praktično iz toga", rekao je srbijanski povjesničar.

Crkva Aja Sofija ili Sveta Sofija smatra se glavnim djelom bizantske arhitekture. Poznata je kao mjesto šizme ili crkvenog raskola 1054. godine nakon kojeg su nastale katolička i pravoslavna crkva. Tada je kardinal Humbert na oltar Svete Sofije položio papinsku bulu i bacio anatemu na patrijarha Mihaila. Križari su je osvojili 1204. godine pa je do 1261. godine to bila katolička crkva. Pad Bizanta značio je kraj Svete Sofije kao pravoslavne bogomolje – postala je džamija 29. svibnja 1453, kada je Mehmed Drugi Osvajač osvojio Istanbul.

Odlukom predsjednika Erdogana, Aja Sofija postati će najveća džamija na svijetu. Preko puta se nalazi kasnije izgrađena golema Plava džamija koja se smatra biserom otomanske arhitekture.

Povijest i arhitektura, kao i samo održavanje vjerskih obreda, očito su danas u drugom planu iako je njima opravdano pretvaranje muzeja u džamiju. Moćni turski sultan Recep Tayyip Erdogan očito i na taj način želi učvrstiti vlastitu političku moć i pokazati smjernice nove politike Turske koja želi postati predvodnikom u muslimanskom svijetu Bliskog i Srednjeg istoka, od Istanbula do Jeruzalema i Tripolija.

Povezane vijesti

• ERDOGAN PROGLASIO POBJEDU na predsjedničkim izborima
• Izborni pobjednik Erdogan DOBIO VEĆE OVLASTI
• Erdogan optužuje Europu i SAD za uplitanje u UNUTARNJE STVARI TURSKE