Deset tjedana do Božića mnoge zemlje svijeta čine ogromne napore da se zbog poremećaja u lancu opskrbe izbjegne nova kriza i – prazni dućani. U lukama širom svijeta vlada pravo opsadno stanje, danonoćno se radi na istovaru brodova, a prijevoznici svim snagama nastoje doći do novih vozača kamiona. Govor u kojem će apelirati da se sljedećih dana napravi čudo i smire problemi uskoro će održati i američki predsjednik Joe Biden, svjestan da bi božićna kriza u opskrbi dovela do nevjerojatnih problema u zemlji koja i dalje vodi bitku protiv korone. Slike praznih polica koje već gledamo u Britaniji mogle bi se naglo proširiti i u mnogim državama svijeta, a to niti jedna vlada ne želi i boji se takvog scenarija.

Naravno i naša.

Siromaštvo, glad i dugovi

Sada smo pod udarom rasta cijena i izglednom inflacijom, ali ako dođe do značajnijih poremećaja u opskrbi u europskim državama sigurno ni mi nećemo moći izbjeći taj scenarij. Samo naivni su mogli misliti da pandemija i sve oko nje neće dovesti do velikih, gotovo tektonskih promjena u svijetu. Svjedočimo galopirajućoj energetskoj krizi s kojom se suočavaju i bogati i siromašni, svatko na svoj način. Hrvatsku čeka poskupljenje energenata što će izazvati i inflatorski val i više uopće nema sumnje da nas čekaju teški mjeseci, prepuni poskupljenja.

Svjetski rast usporava, a sve je veća podjela između bogatih i siromašnih, upozorava Međunarodni monetarni fond (MMF). Ustrajnost korona virusa i krizni lanac opskrbe opterećuje gospodarstva, a najbolje to trenutačno vidimo u Velikoj Britaniji gdje su police prazne. Po prognozama MMF-a stopa rasta svjetskog gospodarstva bit će 6 posto, što je svakako izuzetno povoljna prognoza, ali to ne znači da će siromašnima biti bolje. Obrnuto, siromaštvo, glad i dugovi pritiskat će mnoge zemlje koje su u problemima od kako je počela pandemija, a bilježi se i negativni trend porasta zaposlenosti, naročito žena. Veliki broj zemalja nema ni dovoljno cjepiva, pa MMF objavljuje u svom najnovijem izvještaju naslovljenom "Svjetski gospodarski izgledi" podatak da čak 96 posto ljudi u siromašnim zemljama nije cijepljeno.

”Nedavni događaji jasno su dali do znanja da smo svi zajedno u ovome i da pandemija nigdje nije okončana dok ne prođe posvuda”, upozorava MMF, a glavna ekonomistica Gita Gopinath kaže da nisu dobre prognoze ni za Ameriku i Europu. Tvornice koje su zbog pandemije usporile proizvodnju i lanac opskrbe koji je svugdje u krizi mogu dovesti do novih problema, a sve je teže naći i kvalificiranu radnu snagu za određene poslove. U Americi je čak 4,3 milijuna radnika napustilo svoje sadašnje poslove u kolovozu, jer su našli unosnije.

Manjak kvalificiranih radnika

S tim se susrećemo i u Hrvatskoj, gdje se već ove sezone pokazao problem u građevinarstvu i turizmu. Već sljedeće turističke sezone nedostajat će nam oko 30.000 radnika, a više ne postoji ni prevelik interes onih u regiji da dođu na Jadran. S nedostatkom kvalificiranih radnika susreću se ne samo privatni poduzetnici već i velike turističke kompanije. Slično je i u građevinarstvu, gdje kronično nedostaje radnika i gdje se sve više uvoze oni iz dalekih zemalja.

Mjere koje pojedine zemlje i dalje poduzimaju u borbi protiv korone dovele su do zatvaranja brojnih pogona ili bar do otežanih uvjeta rada, što je u Japanu usporilo rast gospodarstva. I za Ameriku je MMF smanjio projekciju rasta sa 7 na 6 posto, a problemi su i u Njemačkoj gdje nedostaje materijala za proizvodnju. Raste i strah od inflacije, jer nevjerojatnom brzinom rastu cijene hrane, lijekova, automobila. S druge strane države više nemaju novca za radnike koji su pogođeni korona krizom, pa kada se sve to sagleda MMF predviđa za 2022. godinu rast od 4,9 posto. Nije ni to loše, samo je pitanje hoće li se ostvariti.

Svjedočimo pozitivnim i negativnim efektima globalizacije, jer poplave u kineskoj rudarskoj regiji Shanxiju, kao i monsuni u indijskim državama dovode do smanjenja eksploatacije ugljena i povišenja cijena energije. MMF zato upozorava da bi nastavak pandemije, kao i posljedice klimatskih promjena, mogli značajno ugroziti daljnji gospodarski rast u svijetu.

Rast cijena energenata ima više uzroka, među kojima i činjenica da su indijske zalihe ugljena pale na niske količine. U Libanonu šest milijuna ljudi navikava se na život bez struje, a slaba opskrba električnom energijom je prisutna i u mnogim dijelovima Kine. Proizvođači nafte su zadovoljni, jer cijene rastu, ali to će se odraziti na inflaciju. Mnoge zemlje u razvoju nemaju više blistavu perspektivu, u velikom broju je život gori nego prije nekoliko godina. Rastu i dugovi, pa su neke zemlje pribjegle smanjenju troškova za zdravstvo, kako bi mogle otplaćivati dugove i kamate. Kompanije u Indoneziji i na Filipinima bilježe pad prihoda od 40 posto, Tajlandu također ne ide dobro.

Sve u svemu, dosta sumorna slika u vrijeme kada smo još uvijek daleko od kraja pandemije. Oporavak svugdje ide različito, a jedino što je svima zajedničko je neizvjesnost. Pogotovo strah da se ne pojavi još neka smrtonosnija i opasnija verzija korone. Tako i MMF upozorava svjetske čelnike da pojačaju inicijative za cijepljenje, a nastojat će se naći i sredstva za najsiromašnije kako bi mogli kupiti cjepivo.

I Međunarodna agencija za energiju upozorava da svijet do kraja desetljeća mora utrostručiti investicije u obnovljive izvore energije ako se želi učinkovito boriti protiv klimatskih promjena i zadržati nestabilno tržište energenata pod kontrolom. ”Potrebni su jasni signali i smjer donositelja odluka. Ako je put pred nama popločan samo dobrim namjerama, onda će to svakako biti neugodna vožnja”. Siromašni naravno nemaju mogućnost da se brzo okrenu novim izvorima energije, a bogatima se ne žuri. Jer, profit je ipak na prvome mjestu.

Poremećaji u lancu opskrbe

A da baš nema mnogo mjesta optimizmu pokazuju i najave da će se još više zakomplicirati lanac opskrbe. Nedostaje vozača, kamioni stoje, a cijene proizvodima koji nisu dostavljeni na vrijeme rastu. ”Kako globalni gospodarski oporavak nastavlja rasti, sve je očiglednije da će ga spriječiti poremećaji u lancu opskrbe koji se sada pojavljuju na svakom uglu”, zaključuju analitičari Moody'sa, nabrajajući probleme koji se javljaju, od graničnih kontrola koje su pooštrene zbog pandemije do nedostatka novih vozila zbog krize sa računalnim čipovima.

”Granične kontrole i ograničenja kretanja, nedostupnost globalne propusnice za cjepivo i zaostala potražnja zbog zastoja kod kuće spojili su se za savršenu oluju u kojoj će globalna proizvodnja biti otežana jer se isporuke ne vrše na vrijeme, troškovi i cijene će porasti i zbog toga rast BDP-a u svijetu neće biti tako snažan”, ocjenjuje Moody's. Britancima ne pomaže ni to što su ekspresno odobrili nove radne dozvole za vozače i što ih mame dobrim primanjima, jer vozača naprosto nema. Mnogi su zbog pandemije prešli na druge poslove, a mnogi ne žele gubiti sate i sate na granicama, jer u konačnici, kada se sve zbroji i oduzme, ni nemaju mnogo od zarade. Ipak, ima i onih koji misle da će se sve postaviti na svoje mjesto, da će problemi kulminirati još nekoliko mjeseci, a onda će zakoni tržišta sve to regulirati.

A da je ipak stanje krajnje alarmantno pokazuju i posljednji napori Bidenove administracije da se hitno nešto učini kako bi se pred Božić izbjegla nova kriza. Tada se najviše i troši, a ako dućani ne budu imali robe, to bi za sve bila katastrofa. Noćna mora Bidenove administracije brzinom munje se širi i po svijetu, a mi se možemo samo nadati da neće doći do nas barem do Božića.

Povezane vijesti

• Biden pokrenuo prvu bitku s Trumpom oko sindikata
• Izlicitirano 13 od 20 ponuđenih poslovnih prostora u Puli. OTVARAJU SE TRGOVINE BRENDIRANE ROBE
• TRUMP IZGUBIO PREDNOST PRED BIDENOM: Građani SAD-a ubrzo izlaze na izbore koji se odvijaju u krajnje kompliciranim okolnostima