Odjek izbora
Vučićev poraz odjeknuo Europom: svjetski mediji analiziraju što čeka Srbiju
(Foto: Nenad Mihajlovic / AFP)
Nedjeljni poraz Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke nakon 14-godišnje vladavine i pobjeda Studentske liste stavili su Srbiju pod povećalo i u regiji i na međunarodnoj razini u iščekivanju prvih poteza nove vlasti koji bi zemlji trebali donijeti politički preokret i očekivane demokratske promjene.
Izbori su izazvali veliku pozornost europskih i svjetskih medija, a u reagiranjima na Vučićev poraz podsjeća se na njegov politički put od ultranacionalista do proeuropskog konzervativca koji je obećavao zemlju uvesti u Europsku uniju, istodobno gradeći imidž vođe sposobnog da je održi u dobrim odnosima i s Rusijom i Kinom i da se čim više približi Washingtonu.
I dok zapadni mediji analiziraju to balansiranje, važući nakon Vučićeva izbornog poraza moguće promjene politike prema ključnim centrima svjetske politike, ruski mediji navode Vučićevu ocjenu u postizbornoj noći kada je izborni rezultat okarakterizirao kao "revoluciju izvedenu uz izravnu podršku brojnih europskih zemalja i ’duboke države’ u SAD-u”.
Vučić nije isključio mogućnost da Beograd uvede sankcije Moskvi već u proljeće, javio je moskovski TASS, čime bi se pridružio se međunarodnim sankcijama Rusiji zbog rata u Ukrajini.
Istodobno TASS navodi da kako je Studentska lista ranije izjavila da odbacuje uvođenje antiruskih sankcija.
Kineska agencija Xinhua istaknula je kako projekcije po kojima će Studentska lista osvojiti oko 2,2 milijuna glasova, a Vučićeva lista oko 1,7, "predstavljaju značajan zaokret u srpskoj politici, u kojoj su Vučic´ i SNS od 2012. godine zauzimali dominantan položaj".
Studentska lista-Studenti pobjeđuju osvojila je na nedjeljnim prijevremenim parlamentarnim izborima 52,54 posto glasova, a lista vladajuće Srpske napredne stanke Aleksandar Vučić-Ujedinjena Srbija 39,29 posto, objavilo je u ponedjeljak državno izborno povjerenstvo na temelju 96,25 posto obrađenih biračkih mjesta.
Njemačka agencija dpa navodi da bi izbori mogli imati dalekosežne posljedice za odnose Srbije s Europskom unijom i Rusijom, konstatirajući da Vučić već dugo nastoji održati ravnotežu u vezama s EU-om, Sjedinjenim Državama, Rusijom i Kinom, njegujući bliske odnose s Moskvom, unatoč ambicijama Srbije da pristupi eurobloku.
Podsjećajući da su pregovori Srbije o pristupanju EU-u, koji traju od 2014., uglavnom zastali zbog zabrinutosti oko nazadovanja demokracije, dpa ukazuje i da se Beograd odbio pridružiti sankcijama EU-a protiv Rusije zbog njezine invazije na Ukrajinu.
Studentski je pokret izbjegao zauzeti jasan stav o članstvu u EU-u, usredotočivši se umjesto toga na unutarnja pitanja poput suzbijanja korupcije, jačanja demokracije i uspostave vladavine prava.
Reuters izbore u Srbiji naziva "povijesnim" jer su okončali Vučićevu dugogodišnju vladavinu, najavljujući "novo političko razdoblje" u zemlji.
Francuska agencija AFP Vučića ocjenjuje kao nacionalista koji je "dugo imao odgovor na sve dok ga studentski pokret bez presedana nije lišio moći".
The Guardian piše da će pobjeda pokreta kojeg predvode studenti u Srbiji vjerojatno odjeknuti i diljem Europe, dajući novi zamah prosvjedima mladih i studenata koji potresaju gradove na cijelom kontinentu.
Euobserver piše kako postoji velika vjerojatnost da bi se pozitivan reformski zamah – koji EU nagrađuje – mogao proširiti iz Srbije te, nakon Crne Gore iduće godine, pomoći uvođenju i drugih zemalja zapadnog Balkana u Europu.
Nakon Mađarske, ali i Švedske i Latvije, izbori u Srbiji su "već četvrti uzastopni poraz proruskih i/ili krajnje desnih stranaka na nacionalnim izborima u Europi ove godine", navodi Euobserver koji u tome vidi "dobar trend za progresivne snage" uoči "superciklusa" izbora 2026./2027. tijekom kojeg će se u idućih 12 mjeseci slične bitke voditi u Španjolskoj, Francuskoj, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Italiji.
Konstatira se i da Moskva zasigurno neće blagonaklono gledati na prizor mirne primopredaje vlasti u Srbiji, uz ocjenu da je pobjeda liste studentskog pokreta istovremeno snažan primjer za studente ili pripadnike etničkih manjina – bilo u Francuskoj, Italiji ili drugdje u Europi – koji prosvjeduju protiv društvene nejednakosti.
Kada bi krajnja desnica u travnju preuzela vlast u Francuskoj – potaknuta rasnim tenzijama i građanskim nemirima – to bi brzo poništilo sve pomake ostvarene ove nedjelje u Srbiji - kako u pogledu stabilnosti EU-a i izgleda za proširenje na zapadni Balkan, tako i u kontekstu ruske strategije, dodaje.
No, ako mladi u EU-u žele promjene i pravednija društva, onda su im studenti iz Srbije – koji su prije dvije godine u Novom Sadu pokrenuli protuvladine prosvjede i doveli do današnjih tektonskih pomaka – pokazali da put do pobjede vodi kroz nenasilni otpor i strpljenje.
Njemački Bild radi paralelu izbora u Srbiji s nedavnim porazom jednog od Vučićevih saveznika u Mađarskoj, gdje je sudjelovanje mladih pomoglo u svrgavanju autokratskog vođe Viktora Orbána nakon 16 godina, te u dovođenju nove, proeuropske vlade na vlast.
Takav bi ishod mogao privući pozornost daleko izvan granica Srbije, budući da mladi i studenti organiziraju prosvjede u brojnim drugim europskim zemljama – uključujući Albaniju, zaključuje Bild.
