Model procjene BIRODI temelji na službenim rezultatima izbora od 2012. godine kad je SNS došao na vlast, istraživanjima javnog mišljenja Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Nove srpske političke misli (NSPM), te agencija Faktor plus i Ipsos, te uz uvažvenje demografskih promjena iz baze Republičkog izbornog povjerenstva.

Procjenjeni raspon rezultata Studentske liste je od 45,9 do 51,1 posto, lista SNS–Vučić od 36,3 do 40,9 posto, a SPS-a od 3,2 do 4,6 posto, dok bi ostele oporbene liste i liste nacionalnih manjina zajedno osvojile između 7,8 i 10,2 posto glasova.

Kombiniranjem podataka korištenih za analizu procenjuje se da bi na izbore izišlo oko 4,13 milijuna birača, uzimajući u obzir i moguće veće mobiliziranje mladih i dosadašnjih apstinenata.

Procjena i analiza nisu klasično istraživanje javnog mišljenja niti prognoza konačnog rezultata, već analitički scenarij mogućih ishoda, naglašava BIRODI.

Kao ključne faktore navodi izlaznost mladih i apstinenata, koncentraciju oporbenih glasova, rezultat SPS-a i broj lista koje bi prešle izborni prag od tri posto.

Prema ranije objavljenim službenim podacima, ukupan broj stanovnika Srbije prema zadnjem popisu 2022. godine je 6.647.003, a broj registriranih birača je 6.500.666. Razlika između ukupnog broja s s biračkim pravom u zemlji i inozemstvu i broja registriranih birača je samo 146.337 (2,2 %) što izaziva sumnju u valjanost popisa.

Stoga je među klkučnim zahtjevima oporbe da se za kao uvjet za fer i demokratske izbore, prvenstveno uredi popis birača, što je i jedna preporuka OSCE-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) srbijanskim vlastima.

Studentski pokret nastao je na valu višemjesečnih protuvladnih prosvjeda, potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenog 2024. godine, kojima je tražena odgovornost vlasti za koruptivne poslove, demokratizacija zemlje i rad institucija bez političkih pritisaka i utjecaja.

Studenti i oporba istaknuli su tijekom prosvjeda i zahtjev za raspsivanje prijevremenih parlamentarnih izbora koje je vlast više puta najavljivala. Zadnja u nizu najava bila je izjava Aleksandra Vučića 20. kolovoza da će izbori biti "18. ili 25. listopada".

Vučić je u međuvremenu, s pozicije šefa države, u skoro svakodnevnoj izbornoj kampanji diljem Srbije, dok političke suparnike optužuje da nemaju ni ideje ni program za dalji razvolj zemlje i poziva pristaše da ih pobjede "uvjerljivije nego ikad dosad".