između prošlosti i sadašnjosti
Mao se vraća među mlade Kineze: Raste nostalgija za njegovim idealima jednakosti
(Foto Stf)
Grimizne zastave na trgu "Istok je crven" u selu Nanjie gotovo se i ne pomiču na nesnosnoj ljetnoj vrućini, dok nekolicina turista fotografira golemi kip predsjednika Mao Ce-tung, koji je i gotovo 50 godina nakon smrti i dalje blistavo bijel.
Nostalgija za Maovim idealima jednakosti u Kini raste kako blijede sjećanja na turbulentno razdoblje njegove vladavine, dok se zemlja suočava s usporavanjem gospodarstva i rastućom nejednakošću.
Mao, koji je 1949. predvodio komunističku revoluciju protiv nacionalističke vlasti, uveo je sustav kolektivnog vlasništva za koji je tvrdio da će potaknuti industriju i ujediniti zemlju. No povjesničari njegove radikalne politike također smatraju odgovornima za masovnu glad i smrt milijuna ljudi.
Mao Zedong preminuo je 9. rujna 1976. u Pekingu, u 82. godini života. Iako ga vladajuća Komunistička partija Kine i dalje smatra revolucionarnim junakom, nakon njegove smrti javno je priznala da je razorna Kulturna revolucija bila "teška pogreška", što su potvrdili i kasniji kineski čelnici.
U Nanjieu se diljem sela nalaze brojni murali s likom bivšeg kineskog čelnika.
Stanovnici i dalje žive prema maoističkim načelima zajedničkog vlasništva, dok je ostatak zemlje odavno napustio takav gospodarski model.
"I dalje mu se jako divim", rekla je 22-godišnja lokalna studentica Xie Kaiyue o Maou, koji je umro gotovo tri desetljeća prije njezina rođenja.
"Mislim da mladi ljudi u selu, pa tako i ja, više nemaju takvu snagu duha kao nekada. Ljudi su bili čišći", rekla je.
Partijska linija
Oko 500 kilometara sjeverno, u planinskom selu Dazhai u pokrajini Shanxi, koje je Mao svojedobno predstavljao kao nacionalni uzor nakon što su njegovi stanovnici preoblikovali sušne brežuljke u navodnjavana polja, turisti se prisjećaju vremena kada je Veliki kormilar dominirao političkim i društvenim životom.
"Ljudi nisu imali dovoljno hrane ni odjeće, ali u cijeloj zemlji postojao je duh borbe protiv svih prepreka kako bi se Kina promijenila u svakom pogledu", rekao je Li, 64-godišnji turist iz Xi'ana, prisjećajući se djetinjstva.
Danas je Dazhai prepun trgovina koje prodaju predmete povezane s kultom Maove ličnosti – plakate, igraće karte i posuđe s njegovim likom te "Malenu crvenu knjižicu" s njegovim citatima.
Ipak, spominjanje mračnih poglavlja iz razdoblja njegove višedesetljetne vladavine apsolutne vladavine je cenzurirano u javnosti.
Desetljeće koje je Mao pokrenuo 1966. obilježili su brutalni progoni intelektualaca proglašenih "klasnim neprijateljima" i zatvaranje škola, što je Kinu godinama unazadilo u obrazovanju i razvoju.
Privatno vlasništvo i zemljište bili su kolektivizirani, dok je način vođenja gospodarstva doveo do Velike gladi. Prema podacima kineske vlade, u njoj je umrlo oko 15 milijuna ljudi, dok povjesničari procjenjuju da je broj žrtava iznosio između 20 i 43 milijuna.
U jednom muzeju tekst koji je spominjao Kulturnu revoluciju grubo je sastrugan s ploče.
"Sve što vidite u javnosti u skladu je sa stajalištem Partije. Nitko od toga ne smije odstupiti", rekao je znanstvenik Xu Chenggang, koji je kao dijete u Pekingu bio proganjan tijekom Kulturne revolucije jer je njegov otac proglašen "desničarem".
Javna je rasprava dodatno ograničena pod sadašnjim čelnikom Xi Jinpingom, koji upozorava na "povijesni nihilizam", odnosno prikaze koji proturječe službenom tumačenju povijesti.
"Komunistička partija priznala je da je bilo pogrešaka, ali nikad nije jasno rečeno što se pod tim 'pogreškama' podrazumijeva. Nitko ne zna", rekao je Xu.
"Velika ličnost"
Takva uljepšana verzija povijesti ostavila je prostor za romantizirana tumačenja među mladima frustriranima dugim radnim vremenom i snažnom konkurencijom u obrazovanju i na tržištu rada.
U prosincu je na platformi Bilibili, popularnoj među mlađima od 30 godina, postala viralna serija videa u kojima se tvrdilo da je film "Youth" iz 2017., koji prati mlade izvođače u vojnom plesnom ansamblu tijekom 1970-ih, prikrivena oda Kulturnoj revoluciji.
Videozapisi, koji su hvalili Maoa i za slom pokreta krivili kapitalističke elite, uklonjeni su nakon što su u manje od tjedan dana ostvarili više od 35 milijuna pregleda.
"Danas je sve rašireniji osjećaj da je Kulturna revolucija bila razdoblje idealizma, kada su društvo pokretali ideali, a ne neumoljiva potraga za novcem i materijalnim dobrima. To je, naravno, potpuna izmišljotina", rekao je Kerry Brown, direktor Lau China Institutea u Londonu i autor nedavno objavljene knjige o Maou.
Mnogi također smatraju da je Mao postavio temelje za razvoj Kine u modernu i tehnološki naprednu državu, rekao je Mobo Gao, profesor kineskih studija na Sveučilištu Adelaide.
"Pitaju se, odakle je došla današnja Kina? Došla je osnivanjem Narodne Republike Kine. Tko je zapravo osnovao Narodnu Republiku Kinu? To je bio Mao", rekao je Gao, koji je živio u Maovo doba u ruralnoj pokrajini Jiangxi
