Broj osoba koje prvi put traže međunarodnu zaštitu u Europskoj uniji nastavio se smanjivati i u srpnju ove godine, pokazuju podaci koje je Eurostat objavio u petak. Istodobno, razlike među državama članicama ostaju velike, a posebno se izdvaja Slovenija, koja je u odnosu na broj stanovnika zabilježila daleko najveći broj novih tražitelja azila.

Prema Eurostatovim podacima, u srpnju je prvi zahtjev za međunarodnu zaštitu podnijelo 34.145 državljana zemalja izvan EU-a, što je 39 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, kada ih je bilo 55.680. U odnosu na lipanj ove godine broj zahtjeva smanjen je za osam posto.

Osim prvih zahtjeva, evidentirano je i 5780 ponovnih podnositelja zahtjeva, odnosno osoba koje su već ranije tražile međunarodnu zaštitu. Njihov broj smanjen je za 52 posto na godišnjoj razini.

Slovenija daleko iznad europskog prosjeka

Posebno su izražene razlike kada se broj novih tražitelja azila usporedi s brojem stanovnika pojedine države.

Na razini EU-a u srpnju je zabilježeno 7,6 novih tražitelja azila na 100.000 stanovnika, dok je Slovenija imala čak 114,7, odnosno približno 15 puta više od europskog prosjeka.

Na drugom mjestu bila je Grčka s 35,8 zahtjeva na 100.000 stanovnika, a slijedi Luksemburg sa 16,6.

Za Hrvatsku je posebno zanimljiv podatak o Sloveniji, s kojom dijeli granicu, jer pokazuje koliko se migracijski pritisak, mjeren brojem zahtjeva za azil u odnosu na stanovništvo, može razlikovati čak i među susjednim članicama Unije.

Međutim, u objavljenom Eurostatovu priopćenju nije zasebno naveden broj novih zahtjeva za azil u Hrvatskoj.

Pet država zaprimilo gotovo tri četvrtine zahtjeva

U apsolutnim brojkama najveći broj zahtjeva zaprimila je Francuska, njih 9000, a slijede Italija s 5140, Grčka s 3715, Španjolska s 3590 i Njemačka s 3075 zahtjeva.

Tih pet država zajedno je zaprimilo 72 posto svih prvih zahtjeva za međunarodnu zaštitu podnesenih u EU-u tijekom srpnja.

Najbrojniju skupinu tražitelja azila činili su državljani Afganistana, kojih je bilo 3100. Slijedili su državljani Sudana s 2605 zahtjeva, Bangladeša s 2255 i Sirije s 1420 zahtjeva.

Podaci pokazuju da su među najzastupljenijim državama podrijetla i dalje zemlje pogođene dugotrajnim sukobima, političkom nestabilnošću i drugim okolnostima koje potiču stanovništvo na odlazak.

Više od tisuću djece bez pratnje

Posebnu skupinu čine maloljetnici bez pratnje roditelja ili drugih odgovornih odraslih osoba. Tijekom srpnja njih 1290 prvi je put zatražilo međunarodnu zaštitu u državama EU-a.

Najviše ih je dolazilo iz Egipta, njih 250, zatim Afganistana sa 160, Sudana sa 155, Somalije sa 145 i Eritreje sa 135 zahtjeva.

Najveći broj zahtjeva maloljetnika bez pratnje zaprimila je Slovenija, njih 265, a slijede Grčka s 245, Nizozemska s 210, Francuska sa 115 i Belgija sa 100 zahtjeva.

Slovenija se tako izdvojila ne samo po ukupnom broju novih tražitelja azila u odnosu na stanovništvo nego i po apsolutnom broju zahtjeva koje su podnijeli maloljetnici bez pratnje.

Novi europski sustav azila

Eurostat upozorava da se od srpnja ove godine primjenjuje izmijenjena metodologija prikupljanja podataka, povezana s promjenama azilnih postupaka nakon početka primjene Pakta EU-a o migracijama i azilu u lipnju 2026.

Prema novoj metodologiji statistika obuhvaća registrirane zahtjeve, dok su se raniji podaci odnosili na podnesene zahtjeve.

Najnoviji podaci potvrđuju nastavak pada broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu na razini EU-a, ali i velike razlike u njihovoj raspodjeli među državama članicama.