(Foto: Handout / VHP / AFP)
Kiša koja je u ponedjeljak padala nad istočnom Belgijom donijela je olakšanje vatrogascima koji se bore da obuzdaju najveći dosad zabilježeni šumski požar u zemlji, koji je prijetio da dosegne do njemačke granice.
Ovog ljeta šumski su požari harali gotovo cijelom Europom, a uzastopni toplinski valovi potaknuti klimatskim promjenama utjecali su na pojačanu sušu i na isušivanje vegetacije.
Od Francuske i Španjolske do Grčke požari su ove godine ubili više od 20 ljudi, prisilili stotine tisuća da napuste svoje domove i, po podacima Europskoga informacijskog sustava o šumskim požarima spalili 576.000 hektara širom Europe, što je područje površinom dvostruko veće od Luksemburga.
U Belgiji su vatrogasci uz pomoć kiše i nižih temperatura rano u ponedjeljak uspjeli obuzdati dijelove požara u Hautes Fagnesu, najvećem belgijskom prirodnom rezervatu na istoku zemlje koji gori od petka. Požar je buknuo nakon toplinskog vala tijekom kojega su termometri u dijelovima Belgije dosezali i 37 Celzijevih stupnjeva, što je za tu zemlju dosad bilo neuobičajeno.
"Ovo je najveća ekološka katastrofa kada su posrijedi šumski požari u Belgiji", rekao je Nicolas Yernaux, glasnogovornik uprave regije Valonija. "Ne možemo reći da je požar obuzdan, jer se vatra stalno nanovo rasplamsava", kazao je Reutersu.
S vatrenom stihijom se bori oko 500 vatrogasaca iz cijele Belgije, susjedne Njemačke i Luksemburga, kao i poljoprivrednici, vojnici i zrakoplovi koji su stigli iz zemalja EU-a.
S obzirom na to da je dosad izgorjelo 3000 hektara šumski požar se vodi kao najveći ikada dosad evidentiran u Belgiji, daleko nadmašujući požar iz 2011. godine kada je izgorjelo blizu 1400 hektara zemljišta.
Evakuiranim stanovnicima još nije dopušten povratak kućama.
Vatra je prodrla u tresetišta prirodnog rezervata duboka nekoliko metara, što znači da bi mogli proći mjeseci dok se u potpunosti ne ugasi i stavi pod kontrolu. Naime, tresetni požari mogu tinjati pod zemljom, bez plamena, dulje vrijeme.