Kapital bez granica
Europska komisija kreće u veliku reformu bankarskog sustava, mijenjaju se pravila za cijelu EU
( Ilustracija: Pexels)
Europska komisija predstavila je prijedloge kojima želi smanjiti rascjepkanost bankarskog tržišta, ojačati konkurentnost europskih banaka i osloboditi milijarde eura za financiranje gospodarstva. Bruxelles smatra da postojeća pravila i nacionalne prepreke ograničavaju sposobnost banaka da kreditiraju poduzeća i građane diljem Europske unije, piše Euronews, a prenosi Poslovni.hr.
Komisija je u petak pozvala na promjene koje bi mogle otvoriti put temeljitoj reformi europskih bankarskih pravila. Cilj je smanjiti administrativno opterećenje, olakšati prekogranično poslovanje i omogućiti bankama da učinkovitije raspoređuju kapital unutar svojih grupacija.
Iako je tijekom posljednjih deset godina ostvaren napredak u izgradnji bankovne unije, europsko je tržište i dalje uvelike podijeljeno nacionalnim granicama. Komisija upozorava da takva rascjepkanost bankarskog sektora otežava financiranje ulaganja i smanjuje mogućnost stvaranja snažnijih europskih banaka koje bi mogle konkurirati američkim i azijskim suparnicima.
U izvješću se predlaže poticanje prekograničnog bankarskog poslovanja, pojednostavnjenje nadzornih pravila te snažnije povezivanje bankarskog tržišta s Unijom štednje i ulaganja. Prijedlog je dio šireg nastojanja Komisije da smanji regulatornu složenost, pri čemu Bruxelles naglašava da se ne radi o ukidanju nadzora, nego o ujednačavanju i pojednostavnjenju pravila.
Prema procjenama Europske komisije, uklanjanje postojećih prepreka moglo bi pomoći u financiranju oko 1,2 bilijuna eura godišnjih investicijskih potreba Europske unije. Riječ je ponajprije o ulaganjima u čiste tehnologije, obranu, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju.
Nacionalna tijela mogla bi izgubiti dio nadzora
Predložene promjene smanjile bi prostor država članica da samostalno tumače i primjenjuju bankarska pravila. Nacionalni regulatori mogli bi imati manje utjecaja na količinu kapitala i likvidnosti koju moraju držati domaće podružnice velikih međunarodnih grupacija te manje mogućnosti da zaustave ili uvjetuju prekogranična spajanja i preuzimanja.
Na razini Europske unije snažnije bi se uskladila i pravila o zaštiti depozita te postupci koji se primjenjuju kada neka banka propadne ili zapadne u ozbiljne financijske poteškoće.
Komisija smatra da jedinstveno bankarsko tržište ne može funkcionirati dok države na zajednička pravila dodaju vlastite zahtjeve ili ih različito provode. Promjene bi pojedinim bankama mogle smanjiti i iznos kapitala koji moraju držati kao zaštitu od mogućih gubitaka.
Više kapitala za kredite i ulaganja
Prekogranične bankarske grupacije trenutačno moraju ispunjavati zahtjeve za kapitalom i likvidnošću i na razini matične banke i u svakoj pojedinoj podružnici. Zbog toga dio sredstava ostaje vezan u pojedinim državama i ne može se slobodno koristiti unutar cijele grupacije.
Komisija predlaže da regulatori nadležni za matične banke dobiju veće ovlasti nad čitavim grupama. Time bi se omogućilo učinkovitije raspoređivanje kapitala među bankama koje posluju u više država članica.
Za velike grupacije poput UniCredita, BNP Paribasa i Santandera te bi ovlasti Europska središnja banka provodila zajedno s nacionalnim regulatorima. Manje bankarske grupacije uglavnom bi ostale pod nadzorom nacionalnih tijela, uz ulogu ECB-a u okviru bankovne unije.
Matične banke pritom bi morale jamčiti da njihove podružnice imaju dovoljno sredstava i u redovitom poslovanju i u kriznim okolnostima. Komisija očekuje da bi takav model smanjio troškove usklađivanja s propisima i financiranja, povećao mogućnosti kreditiranja te potaknuo širenje banaka na druga europska tržišta.
Bruxelles ipak naglašava da reforme ne smiju ugroziti vjerovnike, štediše ni financijsku stabilnost. Svako uklanjanje nadzornih prepreka morat će biti praćeno čvrstim mehanizmima zaštite od prelijevanja rizika među državama.
Komisija želi i smanjiti preveliku izloženost banaka dugu pojedinih država. Banke bi se poticalo da svoje portfelje državnih obveznica rasporede na veći broj članica, umjesto da pretežno drže dug vlastite države.
Jednaka zaštita štednje u cijeloj bankovnoj uniji
Europska komisija planira preispitati sustav osiguranja depozita kako bi štediše u cijeloj bankovnoj uniji imale jednaku razinu zaštite. Cilj je spriječiti da propast međunarodne bankarske grupacije stvori trošak isključivo za pojedinu državu, njezin proračun ili nacionalni sustav osiguranja štednje.
Bruxelles želi ujednačiti i postupanje prema bankama koje se nađu pred propašću. Pravila bi trebala omogućiti predvidljivije rješavanje problema, lakše prebacivanje sredstava unutar grupacija u kriznim razdobljima te snažniju hitnu potporu likvidnosti.
Banke zbog različitih pravila imaju veće troškove
Razlike u provedbi pravila o sprječavanju pranja novca i zaštiti potrošača poskupljuju poslovanje banaka u više država članica. Kako bi se prilagodile različitim nacionalnim zahtjevima, banke često moraju održavati zasebne informatičke sustave, procedure i proizvode za svako tržište.
Komisija zato planira dodatno usklađivanje propisa, uključujući zajednička pravila protiv pranja novca koja bi se trebala primjenjivati od srpnja 2027. godine.
Preispitat će se i nacionalni propisi o zaštiti potrošača kako bi se utvrdilo stvaraju li nepotrebne prepreke zajedničkom tržištu. Komisija će također razmotriti kako regulativa može poduprijeti digitalno bankarstvo i inovacije, a da se pritom zadrži visoka razina zaštite korisnika i kibernetičke sigurnosti.
Objavljeno izvješće tek je politička podloga za konkretne zakonodavne prijedloge koje bi Komisija trebala predstaviti u prvom tromjesečju 2027. godine. Tek će tada biti jasnije koliko će se ovih zamisli pretočiti u obvezujuća pravila i koliko će se države članice biti spremne odreći dijela nadzora nad vlastitim bankarskim tržištima.
