Srebrenica
Karadžić i Mladić osuđeni su na doživotni zatvor, no vlasti RS-a i dalje negiraju genocid
(Snimio Armin Durgut/Pixsell)
U Srebrenici će 11. srpnja biti obilježena 31. obljetnica genocida koji su nad Bošnjacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba 1995. godine, a tom prigodom u krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima bit će pokopani posmrtni ostaci još deset žrtava tog zločina.
Prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO), obitelji su dale suglasnost za pokop deset žrtava čiji su djelomični skeletni ostaci pronađeni u masovnim grobnicama diljem istočne Bosne u razdoblju od 1997. do 2022. godine.
Najmlađa žrtva koja će biti pokopana je Senad Jusić. On je u trenutku pada Srebrenice imao 20 godina. Najstarija žrtva je Mustafa Dautović koji je 1995. godine imao 56 godina.
U nastojanju da prikriju tragove zločina vlasti bosanskih Srba su nakon genocida, u kojemu je ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka, organizirale prekapanja masovnih grobnica pokušavajući sakriti posmrtne ostatke i dokaze o počinjenim zločinima.
Stručni timovi koji su nakon rata provodili ekshumacije tako su ostatke jedne osobe pronalazili u dvije ili čak tri udaljene masovne grobnice.
Među onima koji su to doživjeli je i Kada Hotić, potpredsjednica udruge "Majke enklava Srebrenice i Žepe".
U genocidu je ostala bez muža, sina i braće. Sina je pokopala prije 13 godina ali u njegovu su grobu tek dvije nožne kosti i kosti prstiju jer je to jedino što je ostalo od njegova tijela i pronađeno u masovnoj grobnici.
"Vidim ga na svakom koraku, u svakom momentu i sve se pitam: Bože, pa zar je moguće da mi neko uzme dijete, da ga negdje sakrije, da ga raskomada da ni kosti ne mogu sastaviti", kazala je Hotić za sarajevski "Dnevni avaz".
U krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima do sada su pokopani posmrtni ostaci nešto više od 6700 žrtava genocida a još 250 žrtava je po želji obitelji pokopano na drugim grobljima.
Još uvijek se traga za ostacima oko 900 osoba čiji su nestanak prijavili članovi obitelji.
Od 2024. godine temeljem rezolucije koju je izglasala Opća skupština Ujedinjenih naroda 11. srpnja se obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Hotić je istaknula kako je i to rezultat zalaganja udruga koje okupljaju preživjele Srebreničane i članove obitelji ubijenih i nestalih zagovarajući još od 2015. godine ovakvu inicijativu.
"Potočare moraju spomenuti. Neka opominju buduće generacije, da vide isplati li se činiti takve zločine i je li to ljudski. Možda tada nismo ni slutili koju vrijednost ta inicijativa ima", kazala je.
Zbog odgovornosti za planiranje i počinjenje genocida u Srebrenici na doživotne kazne zatvora Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio je pet osoba, uključujući tu ratnog političkog i vojnog lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
Unatoč sudski utvrđenim činjenicama, vlasti u Republici Srpskoj otkako ih kontrolira Milorad Dodik opetovano niječu da je u Srebrenici počinjen genocid.
Vlada Federacije BiH 11. srpnja proglasila je danom žalosti, no ta će odluka vrijediti samo na teritoriju tog entiteta dok će u Republici Srpskoj, u kojoj se nalazi Srebrenica, to biti redoviti dan.
Dan žalosti u RS-u bio je 4. srpnja kada entitetske vlasti u Bratuncu kod Srebrenice već nekoliko godina obilježavaju uspomenu na oko tri tisuće Srba ubijenih u istočnoj Bosni od 1992. godine do kraja rata, nastojeći na taj način uspostaviti neku vrstu ravnoteže s genocidom u Srebrenici na temelju teze da su svi činili zločine.
Ove su godine tamo lobiranjem uspjeli dovesti i kontroverznog američkog evangeličkog pastora Marka Burnsa koji ima titulu "duhovnog savjetnika" predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Iako su političari iz RS-a to pokušali predstaviti kao još jednu političku pobjedu, Burns je istaknuo kako u Bratunac nije došao kao predstavnik američke vlade, već kao „duhovni diplomat" koji kroz ljubav prema Bogu želi ukazati na potrebu za empatijom prema svim ožalošćenim obiteljima.
"Vjerujem da nikada ne smijemo ignorirati ili pravdati masovna ubojstva počinjena nad Bošnjacima i drugima tijekom rata. Istodobno ne smijemo ignorirati, minimizirati ili zaboraviti nevine srpske živote koji su također oduzeti", napisao je Burns na društvenoj mreži X nakon posjeta Bratuncu.
