Budućnost vožnje
Stisnete gas, a automobil kaže "ne": Prijedlog EU izazvao burne reakcije
Ilustracija (Pexels)
Europska komisija istražuje mogućnost opremanja novih automobila tehnologijom koja automatski intervenira ako vozač prebrzo vozi. Sustav koristi satelitsku navigaciju, digitalne karte, 5G signale i kamere koje prepoznaju prometne znakove, prenosi Poslovni.hr.
Čim automobil uđe na cestu s nižim ograničenjem brzine, softver može ograničiti snagu motora tako da vozač ne može prekoračiti dopuštenu brzinu.
U hitnim situacijama sustav bi se mogao privremeno deaktivirati kako bi se omogućilo kratko razdoblje povećanja brzine. Planovi su još uvijek u fazi istraživanja, izvještavaju britanske novine The Telegraph, a prenosi revija HAK.
Prema raznim izvorima, Europska komisija razgovara s proizvođačima automobila i organizacijama za sigurnost u prometu o mogućem pooštravanju postojećih pravila. To bi predstavljalo najdalekosežniju reformu u automobilskoj industriji otkako je nošenje sigurnosnog pojasa postalo obavezno prije 43 godine.
Od srpnja 2024. svi novi automobili koji se prodaju u EU moraju biti opremljeni inteligentnim sustavom za pomoć pri brzini (ISA). Ovaj sustav prepoznaje primjenjivo ograničenje brzine i upozorava vozače zvučnim signalom, vibracijom volana ili porukom na instrumentnoj ploči ako voze prebrzo. Vozač može ignorirati ovo upozorenje.
Organizacije za sigurnost prometa vide mnoge prednosti u sustavu koji intervenira. Tvrde da bi se broj ozbiljnih prometnih nesreća mogao bi značajno smanjiti jer je brzina i dalje glavni uzrok smrtonosnih nesreća. Istodobno, postoji zabrinutost u vezi s pouzdanošću tehnologije.
U praksi, čini se da sustavi brzine ne prepoznaju uvijek ispravnu maksimalnu brzinu. Prometni znakovi mogu se propustiti, digitalne karte mogu biti zastarjele, a GPS lokacije nisu uvijek točne. Kritičari upozoravaju da neočekivano kočenje automobila zapravo može uzrokovati opasne situacije, na primjer kada promet koji prati vozilo to ne uzme u obzir.
Ostaju i pitanja u vezi s kibernetičkom sigurnošću i privatnošću. Stručnjaci ističu da sustavi sposobni za automatsko upravljanje vozilima moraju biti posebno dobro zaštićeni od kvarova ili digitalnih napada. EU države bi također mogle godišnje izgubiti stotine milijuna eura zbog izgubljenih prihoda od kazni za prekoračenje brzine.
Glasnogovornik Europske komisije naglašava da još nema konačnog prijedloga. Prema Komisiji, razgovori s automobilskom industrijom i drugim dionicima imaju za cilj istražiti treba li u budućnosti prilagoditi trenutačna sigurnosna pravila.
Ako EU na kraju odluči uvesti obvezni sustav ograničenja brzine, on će se primjenjivati samo na novoprodane automobile. Hoće li i kada takva mjera zapravo biti uvedena još uvijek nije jasno, ali najčešće spominjana godina je 2030.
