Iarn je objavio zatvaranje Hormuškog tjesnaca za pomorski promet kao odgovor na izraelske napade na južni Libanon, koje Teheran smatra kršenjem prethodnih dogovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, javlja Index.hr.

Središnje zapovjedništvo iranskih oružanih snaga priopćilo je da se obustavlja plovidba kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza za transport nafte i plina. U priopćenju koje je prenijela iranska državna televizija navodi se da je zatvaranje Hormuškog tjesnaca prvi korak u odgovoru na, kako tvrdi Teheran, kršenje obveza od strane protivnika.

Iran zatvorio Hormuz

"Ovim putem objavljujemo da se Hormuški tjesnac zatvara za pomorski promet. Naglašavamo da je ovaj prvi korak odgovor na neprijateljsko kršenje obećanja. Ukoliko se agresija nastavi, bit će planirane i poduzete dodatne mjere kako bi se protivnika prisililo na poštivanje svojih obveza", stoji u priopćenju iranskog vojnog vrha.

Iranske vlasti tvrde da su izraelski napadi na južni Libanon narušili dogovore koje je Teheran prethodno postigao s Washingtonom te upozoravaju da bi nastavak vojnih operacija mogao izazvati daljnju eskalaciju u regiji.

Američki potpredsjednik JD Vance izjavio je kako očekuje da će uskoro otputovati u Švicarsku na razgovore s Iranom. 

S druge strane, potpredsjednik Vance je u intervjuu za Fox News izrazio uvjerenje da će se primirje, dogovoreno sporazumom iz Washingtona u 14 točaka, održati. Naglasio je i kako nije vidio nikakve dokaze da je Hormuški tjesnac doista zatvoren.

60 dana za sporazum

Washington i Teheran potpisali su ranije ovog tjedna okvirni sporazum kojim se poziva na prekid neprijateljstava u regiji i obnovu komercijalnog prometa kroz Hormuški tjesnac. Daljnji pregovori o spornim pitanjima, poput iranskog nuklearnog programa, trebali bi uslijediti u roku od 60 dana.

Prvi krug pregovora o mogućem nuklearnom sporazumu u Švicarskoj izvorno je bio zakazan za petak, ali je otkazan zbog obnovljenih međusobnih napada između izraelske vojske i proiranske skupine Hezbolaha u Libanonu.

Na početku pregovora o okvirnom sporazumu, zahtjev je Irana bila značajna pomoć za obnovu. Sporazum predviđa najmanje 300 milijardi dolara kao svojevrsni fond za obnovu, no pitanje financiranja ostaje neriješeno. Teheran dodatno zahtijeva ukidanje bankarskih sankcija kako bi ponovno dobio pristup međunarodnom financijskom sustavu i tako mogao legalno prodavati svoju naftu, svoj najvažniji izvor prihoda.

Iran je više puta naglasio da neće biti konačnog sporazuma bez ispunjenja ove obveze.