(Foto: X)
Humanitarni utjecaj oružanog sukoba u Kolumbiji na civile dosegao je svoju najgoru razinu u desetljeću 2025. godine zbog pojačanih neprijateljstava i nepoštivanja humanitarnog prava, navodi se u izvješću Međunarodnog odbora Crvenog križa.
Kolumbija već šest desetljeća prolazi kroz unutarnji sukob, a državne snage bore se protiv ljevičarskih gerilaca i kriminalnih bandi koje se bore za teritorijalnu kontrolu nad strateškim rutama trgovine drogom i ilegalnog vađenja zlata.
Prema službenim vladinim podacima, najmanje 235.619 ljudi je individualno raseljeno, 87.069 je raseljeno u masovnim raseljavanjima, a 176.730 je zatvoreno, primjerice kada naoružana skupina nametne policijski sat ili ograniči mobilnost.
Individualno raseljavanje poraslo je za 100 posto, masovno raseljavanje za 111 posto, a zatočeništvo za 99 posto u usporedbi s 2024. godinom, stoji u izvješću objavljenom u utorak.
Godišnje izvješće za 2025. godinu zabilježilo je 965 ozlijeđenih ili ubijenih eksplozivom, uglavnom civila, te dokumentiralo 308 novih nestanaka.
Broj smrtnih slučajeva ili ozljeda od eksploziva poput mina povećao se za 34 posto u 2025. godini, dok su nestanci porasli za 22 posto. Uz to, izvješće je zabilježilo 282 nasilna čina nad zdravstvenim radnicima povezana s oružanim sukobom.
''Humanitarna situacija u 2025. godini rezultat je progresivnog pogoršanja na koje Međunarodni odbor Crvenog križa upozorava od 2018.'', rekao je Olivier Dubois, regionalni voditelj organizacije u glavnom gradu Kolumbije, Bogoti.
Izvješće ukazuje da su se civili također suočili s ubojstvima, nestancima, prijetnjama, seksualnim nasiljem i regrutiranjem djece i adolescenata.