Nagla deeskalacija
Trump u zadnji čas odustao od "uništenja civilizacije", dogovoreno dvotjedno primirje: Što je Iran dobio?
(Reuters)
Američki predsjednik Donald Trump pristao je na dvotjedno primirje s Iranom, i to manje od dva sata prije isteka ultimatuma kojim je Teheranu zaprijetio razornim napadima na civilnu infrastrukturu ako ne otvori Hormuški tjesnac.
Riječ je o naglom zaokretu nakon dana obilježenog oštrim prijetnjama, uključujući i izjavu da bi "čitava jedna civilizacija mogla nestati večeras". Trump je odustao od roka koji je istjecao u 20 sati po washingtonskom vremenu, nakon intenzivnih diplomatskih kontakata, ponajprije s pakistanskim vodstvom.
Ključnu ulogu u deeskalaciji imao je pakistanski premijer Šehbaz Šarif, koji je zajedno s vojnim vrhom te zemlje posredovao između Washingtona i Teherana te zatražio dvotjedno primirje kako bi se otvorio prostor za diplomaciju. Trump je naveo da je upravo nakon razgovora s pakistanskim čelnicima pristao "obuzdati razornu silu" koja je bila usmjerena prema Iranu.
"Na temelju razgovora s premijerom Šehbazom Šarifom i feldmaršalom Asimom Munirom, i pod uvjetom da Islamska Republika Iran pristane na potpuno, neposredno i sigurno otvaranje Hormuškog tjesnaca, pristajem obustaviti bombardiranje i napade na Iran na razdoblje od dva tjedna", objavio je Trump, dodajući da će to biti "dvostrano primirje".
Ključni uvjet za primirje je ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko petine svjetskog izvoza nafte. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči potvrdio je da će Teheran omogućiti siguran prolaz i obustaviti protunapade.
Istodobno, iranski državni mediji objavili su da će pregovori između Irana i Sjedinjenih Država započeti u petak 10. travnja u Islamabadu, uz posredovanje Pakistana. Razgovori bi mogli trajati do 15 dana, uz mogućnost produljenja, a cilj im je razrada i finaliziranje prijedloga koji je Teheran dostavio Washingtonu.
Iranske vlasti pritom naglašavaju da početak pregovora ne znači kraj rata, već pokušaj definiranja uvjeta za njegovo zaustavljanje.
Iranski plan u deset točaka
U središtu pregovora je iranski prijedlog u deset točaka, koji uključuje niz ključnih zahtjeva: nastavak programa obogaćivanja urana, potpuno ukidanje svih američkih i međunarodnih sankcija te povlačenje američkih borbenih snaga iz regionalnih baza.
Plan predviđa i načelo nenapadanja, zadržavanje iranske kontrole nad Hormuškim tjesnacem, ukidanje rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i odluka Međunarodne agencije za atomsku energiju usmjerenih protiv Irana, kao i isplatu odštete Teheranu.
Također se traži prekid borbi na svim frontama, uključujući jug Libanona, gdje Hezbolah, saveznik Irana, sudjeluje u sukobima s Izraelom.
Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost sporazum je predstavilo kao političku pobjedu, tvrdeći da je Washington prihvatio ključne iranske uvjete. S druge strane, Bijela kuća poručuje da je američki vojni pritisak natjerao Iran na ustupke, uključujući ponovno otvaranje strateški važnog plovnog puta.
Sukobi i dalje traju
Unatoč objavi primirja, borbe na terenu nisu odmah prestale. Više od sat vremena nakon Trumpove objave, izraelska vojska izvijestila je o novim lansiranjima projektila iz Irana, dok su u Tel Avivu odjekivale eksplozije presretnutih raketa.
Zemlje Perzijskog zaljeva – Kuvajt, Bahrein, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati – gotovo istodobno su aktivirale protuzračnu obranu i izdale sigurnosna upozorenja.
Izraelski mediji navode da će primirje u potpunosti stupiti na snagu tek nakon što Iran ponovno otvori Hormuški tjesnac, dok se u međuvremenu očekuje nastavak pojedinih vojnih aktivnosti.
Rat, koji traje već šesti tjedan, odnio je više od 5000 života u gotovo deset zemalja, uključujući više od 1600 civila u Iranu, prema podacima vlada i organizacija za ljudska prava.
Napadi, tržišta i politički pritisak
Neposredno prije postizanja primirja, američke i izraelske snage intenzivirale su napade na iransku infrastrukturu, uključujući prometne mostove, zračnu luku i petrokemijska postrojenja, kao i naftni terminal na otoku Harg, ključan za izvoz.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca već je ranije izazvalo snažan rast cijena nafte i povećalo rizik od globalnog gospodarskog usporavanja. Američka Uprava za energetske informacije upozorila je da bi cijene goriva mogle ostati povišene i mjesecima nakon ponovnog otvaranja tjesnaca.
Objava primirja donijela je trenutačno olakšanje na tržištima: američki burzovni terminski ugovori porasli su, dok su cijene nafte naglo pale na najnižu razinu od kraja ožujka.
Trumpova ratna retorika i prijetnje napadima na civilnu infrastrukturu izazvale su oštre međunarodne reakcije, uključujući kritike Ujedinjenih naroda i vjerskih čelnika, dok su stručnjaci za međunarodno pravo upozorili na moguće kršenje ratnog prava.
U pozadini svega je i unutarnjopolitički pritisak u Sjedinjenim Državama. Trumpova popularnost pala je na najnižu razinu, a ankete pokazuju da se većina Amerikanaca protivi ratu i rastu cijena goriva, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za njegovu stranku uoči izbora na polovici mandata.
Ishod dvotjednog primirja sada će ovisiti o provedbi dogovorenih mjera i spremnosti obje strane na kompromis, dok svijet pažljivo prati hoće li privremeno zatišje prerasti u trajni sporazum.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
