"Pinochet bez uniforme"
Čile bira novog predsjednika, favorit krajnji desničar, simpatizer bivšeg diktarora
(Reuters)
Čileanci u nedjelju biraju novog predsjednika, suočeni s teškim izborom između najdesnijeg kandidata u 35 godina demokracije i čelnice široke ljevičarske koalicije.
Gotovo 16 milijuna građana može birati u drugom krugu izbora između oca devetero djece Josea Antonija Kasta i njegove suparnice Jeannette Jare, dugogodišnje članice Komunističke stranke.
Ankete pokazuju da je Kast uvjerljivi favorit, a čini se da njegova poruka snažne borbe protiv kriminala i migranata nailazi na dobar odjek među Čileancima.
"Zemlja se raspada", tvrdio je 59-godišnji Kast tijekom kampanje, često govoreći iza zaštitnog stakla kako bi naglasio svoju poruku.
Nekoć jedna od najsigurnijih i najprosperitetnijih zemalja u Amerikama, Čile je posljednjih godina teško pogođen pandemijom covida-19, nasilnim društvenim prosvjedima i priljevom stranog organiziranog kriminala.
Kast je po mnogim pitanjima znatno desnije od većine Čileanaca.
Sigurnost najveći problem u zemlji
No birači umorni od rvisoke stope kriminala i slaboga gospodarskog rasta tijekom četiri godine ljevičarske vlasti kažu da će glasati za promjene, unatoč zadrškama.
Kast je obećao deportirati stotine tisuća ilegalnih migranata, protivi se pobačaju bez iznimki te je izrazio potporu krvavoj diktaturi Augusta Pinocheta.
Sigurnost je prioritet za 44-godišnju domaćicu iz Santiaga Ursulu Villalobos, koja planira glasati za Kasta i spremna je prihvatiti neke radikalne promjene ako će one donijeti sigurnost.
"Ono što je važno", rekla je AFP-u, "jest da ljudi mogu izlaziti iz svojih domova bez straha i vraćati se navečer bez brige da će im se nešto dogoditi na ulici", rekla je.
"S obzirom na ekstremnu situaciju u kojoj se trenutačno nalazimo, ako na početku moramo poduzeti pomalo ekstremne mjere kako bismo kasnije imali sigurnu zemlju, onda sam na to spremna", dodala je.
Ankete pokazuju da više od 60 posto Čileanaca smatra da je sigurnost najveći problem u zemlji - daleko ispred gospodarstva, zdravstva ili obrazovanja.
I dok statistike pokazuju da je nasilje - potaknuto bandama iz Venezuele, Perua, Kolumbije i Ekvadora - poraslo u proteklih deset godina, strah od kriminala rastao je još brže.
"Vidim ga kao Pinocheta bez uniforme"
No Kastova tvrda stajališta izazvala su i strahove da bi mogao gurnuti Čile natrag prema mračnim danima diktature u kojoj je ubijeno ili "nestalo" više od 3000 građana Čilea a mučenjima podvrgnute još tisuće.
"Bojim se jer mislim da ćemo imati mnogo represije", rekla je 71-godišnja umirovljenica Cecilia Mora, koja je kazala da "ni pod kojim uvjetima" ne bi glasala za Kasta.
"Kandidat desnice jako me podsjeća na diktaturu. Živjela sam u diktaturi. Bila sam mlada, ali sam je proživjela i patila zbog nje", istaknula je.
"Vidim ga kao Pinocheta bez uniforme", rekla je, uspoređujući Kasta s čovjekom koji je desetljećima bio karikatura latinoameričkog vojnog diktatora okićena medaljama.
Pinochet je napustio vlast 1990. godine, nakon što su Čileanci na referendumu odbili produljenje njegove 17-godišnje vladavine.
Kast je kao student agitirao za Pinochetovu političku opciju.
Pitanja su se pojavila i oko njegova obiteljskog podrijetla. Medijske istrage otkrile su da je Kastov otac, rođen u Njemačkoj, bio član nacističke stranke Adolfa Hitlera i vojnik tijekom Drugog svjetskog rata.
Kast tvrdi da je njegov otac bio prisilno mobiliziran te da nije podupirao naciste.
Jara je pobijedila u prvom krugu izbora u studenome, no desni kandidati ukupno su osvojili 70 posto glasova.
U izravnom sučeljavanju između Kasta i Jare, ankete pokazuju da Kast pobjeđuje s više od deset postotnih bodova razlike.
Jarin mandat ministrice rada u vladi predsjednika Gabriela Borića pokazao se kao njezina Ahilova peta.
Mandat 39-godišnjeg predsjednika, koji traje četiri godine, obilježen je ponovljenim neuspjelim pokušajima reforme ustava iz Pinochetova doba.
Povezanost s vladajućom strankom u čileanskoj politici gotovo je politički poljubac smrti.
Od 2010. godine Čileanci na svakim predsjedničkim izborima izmjenjuju ljevičarske i desničarske vlade.
Na ovim izborima glasanje je obavezno prvi put nakon više od desetljeća.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
