Predsjednik rata
Putin ne planira završiti rat: Trola NATO kojeg vidi kao "bezubog tigra"
(Reuters)
Kad je Vladimir Putin prošli tjedan poslao najmanje 19 dronova u Poljsku, istovremeno je poslao jasnu poruku – ne planira tako skoro završiti svoj rat protiv Zapada.
U ovom je trenutku jako daleko od toga da će pod pritiskom Donalda Trumpa pristati na mirovni sporazum s Ukrajinom. Razlog je jednostavan, Putin je, piše u novoj analizi POLITICO, svoj politički opstanak povezao s tinjajućim sukobom sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.
Nema interes za kraj
"Putin je predsjednik rata. On nema interes da se to okonča, jer nakon što se predstavio kao ratni vođa, povratak na mjesto predsjednika u mirnodopsko vrijeme bio bi ravan degradaciji. Bez obzira na uvjete, on se ne može odreći te uloge", rekao je Nikolaj Petrov, viši analitičar u londonskom Centru za nove euroazijske strategije.
Dok se totalni napad na Ukrajinu bliži četvrtoj godini, ruski predsjednik vjerojatno ima najviše razloga za optimizam još od ranih dana rata, kada se Kremlj nadao osvojiti zemlju u nekoliko dana. S obzirom na to da ukrajinske snage ometa nedostatak oružja i ljudstva, Rusija se sve više probija na nova područja. No napredak Moskve je spor – i skup. Oružane snage Kremlja pretrpjele su otprilike milijun žrtava, a sukob je ipak uzeo danak ruskom gospodarstvu, koje prijeti recesijom.
Kremljeva stroga kontrola nad medijima i internetom vjerojatno bi Putinu omogućila da većini Rusa "proda" mirovni sporazum kao pobjedu. Ali to nije nešto što ga puno brine. Njegovoj vladavini prijetnju više ne predstavlja desetkovana ruska liberalna oporba, nego glasna skupina nacionalista, kojima je obećao grandioznu pobjedu, ne samo nad Ukrajinom već i nad onim što Kremlj naziva "kolektivnim Zapadom".
Hibridni rat
"U dijelu vojno-političkog establišmenta postoji želja za uništenjem NATO-a. Želi se pokazati da je NATO bezvrijedan", rekao je za ruski servis DW-a Aleksandar Baunov, bivši ruski diplomat, sada viši suradnik u Carnegiejevom centru za Rusiju i Euroaziju.
Vojni analitičari navode kako je od prošlomjesečnog Putinovog sastanka s Trumpom na Aljasci, hibridni rat Moskve protiv Europe još ojačan. Ono što se dogodilo u srijedu nije bio prvi ulazak ruskih dronova u poljski zračni prostor iz susjedne Bjelorusije. U kolovozu se već ruski dron srušio oko 100 kilometara jugozapadno od Varšave.
Prema WELT-u, sestrinskoj publikaciji POLITICO-a u Axel Springer Groupu, pet dronova koji su prešli u Poljsku bilo je na izravnoj putanji leta prema NATO bazi prije nego što su ih presreli nizozemski borbeni zrakoplovi Lockheed Martin F-35. Samo dva dana prije, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev optužio je Helsinki za planiranje napada na Rusiju i zaprijetio da bi svaki napad "mogao dovesti do sloma finske državnosti – jednom zauvijek". Analitičari su primijetili da retorika uvelike nalikuje govorima Kremlja uoči potpune ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.
Moskva je također već počela premještati vitalne industrije , uključujući brodogradnju, na istok zemlje, dalje od granice s NATO-om. U petak je Rusija započela s provođenjem velikih vojnih vježbi s Bjelorusijom i to odmah uz poljsku granicu.
"Bezubi tigar" NATO
"Što god Putin postigne u Ukrajini, sukob sa Zapadom tu neće završiti. Nastavit će se u raznim oblicima, uključujući vojne. Već je pokazao da može napasti zemlje NATO-a, a da one nemaju sustava kojima to mogu spriječiti", komentira Petrov.
Upadi poput ovog u Poljsku imaju za cilj, dodaje, narušiti predanost NATO-a kolektivnoj obrani. U pitanju su male ofenzive koje testiraju spremnost NATO-a na odgovor, nadajući da će se ovaj vojni savez razotkriti kao "bezubi tigar". Mlaka reakcija Washingtona dosad je samo pojačala takve strahove, pogotovo jer je Trump u prvoj reakciji nakon upada dronova u Poljsku praktički ponovio retoriku Moskve, navodeći da je "to mogla biti pogreška".
"Ovo je tipično Putinovo trolanje i ispitivanje", komentiraju analitičari.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
