komemoracija
Srebrenica 30 godina kasnije: Sjećati se žrtava, ne dopustiti nijekanje zločina
(Snimio Armin Durgut/Pixsell)
Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković u petak je iz Srebrenice poslao poruku kako zločin genocida koji tamo počinjen prije 30 godina treba vječito pamtiti i zbog svega što se dogodilo 1995. osigurati da se takvo zlo nikada više ne ponovi.
Tisuće ljudi došle su na obilježavanje 30. obljetnice zločina u Srebrenici u kojemu su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ubili više od osam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka.
Presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ) masovna ubojstva počinjena nakon pada enklave pod zaštitom Ujedinjenih naroda u srpnju 1995. godine označena su kao zločin genocida a zbog toga su na doživotne kazne zatvora osuđene tadašnje vojne i političke vođe bosanskih Srba Ratko Mladić i Radovan Karadžić.
Rezolucijom koju je 2024. godine usvojila Opća skupština UN-a i koju je podržala i Hrvatska 11. srpnja proglašen je međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Premijer Plenković je rekao u govoru tijekom komemoracije u Potočarima kako se dubokim poštovanjem, tugom i suosjećanjem sa žrtvama i njihovim obiteljima prisjeća "najstrašnijeg zločina na europskom tlu nakon Drugog svjetskog" rata čije su žrtve brutalno ubijene samo stoga što su bili Bošnjaci.
Istaknuo je kako su i Hrvatska i BiH bile su žrtve agresije Miloševićevog režima a podsjetio je kako Hrvatska i danas traga za više od 1744 nestale osobe pa s dubokim poštovanjem gleda na one u BiH koji nose bol za svojim nestalima.
"Srebrenica je više od mjesta stradanja, ona je simbol opomene. Ovdje je zlo dosegnulo svoju krajnju genocidnu formu", kazao je Plenković ističući kako su tamo zakazali i međunarodni mehanizmi ali i temeljna načela čovječnosti.
To smatra posebice važnim danas u vrijeme ratova kada treba biti svjestan koliko je mir dragocjen.
"Sjećanje na Srebrenicu univerzalna je poruka da se više nikada ne dogodi sličan zločin", kazao je hrvatski premijer.
Prava i istinska pomirba, kako je istaknuo, može se graditi samo na istini, pravdi i iskrenosti a Hrvatska, gledajući naprijed, snažno podupire BiH na putu ka EU.
'Nema mjesta nijekanju genocida'
Slične su poruke poslali i drugi međunarodni dužnosnici koji su govorili na komemoraciji.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa obećao je čuvati sjećanja na srebreničke žrtve kazavši kako je EU nepokolebljivo posvećen istini.
"U Europi niti drugdje nema mjesta nijekanju genocida", kazao je Costa dodajući kako je to prvi korak ka tome da se slični zločini više ne ponove.
Rekao je kako vjeruje da je današnjoj BiH mjesto u EU i da će ta zemlja imati svu potporu na tom putu
Graciela Gatti Santana, predsjednica Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Haaškog tribunala, kazala je da je "brutalni genocid" iz 1995. bio temeljen isključivo na etničkoj mržnji a upozorila je na uznemirujuću praksu nijekanja sudski utvrđenih činjenica o počinjenim zločinima. Glavni tužitelj MICT-a Serge Brammertz izjavio je da se iskrena počast žrtvama Srebrenice može odati jedino tako da se govoriti istina, a istina je da je nad njima počinjen genocid.
Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt također je pozvao na očuvanje dostojanstva žrtava tako što će se pronaći ostaci još oko tisuću Srebreničana za kojima se i dalje traga i odlučno suprotstaviti svakom pokušaju nijekanja genocida. Dodao je kako je to najmanje što se može učiniti kada je već međunarodna zajednice propustila odlučnije djelovati ne bi li se zločini spriječili. Apelirao je i za očuvanje Daytonskog sporazuma kao temelja mira u BiH.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos kazala je kako genocid u Srebrenici nikada neće biti zaboravljen kao i da taj zločin ostaje dubokim ožiljkom u europskoj povijesti. Počast žrtvama, kako je istaknula, treba odati braneći prava koje su njima bila uskraćena i to tako što će se jačati europsku zajednicu u kojoj će svi živjeti u miru i dostojanstvu uz zaštitu prava svih pojedinaca.
"BiH vidim u samom srcu te zajednice", kazala je Kos.
NATO ostaje jamac sigurnosti BiH
Posebnu poruku solidarnosti s obiteljima žrtava poslao je britanski kralj Karlo III. dok je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte potvrdio kako Savez nakon intervencije kojom je osigurao kraj rata 1995. godine ostaje jamac sigurnosti BiH. Nizozemski ministar vanjskih poslova Caspar Veldkamp ponovio je ispriku svoje zemlje zbog neuspjeha njenih vojnika iz sastava mirovnih snaga UN da 1995. zaštite Srebrenicu od srpskog napada.
"Gorka je realnost da se ti zločini mogu ponoviti", upozorio je Veldkamp podsjetivši na ratove koji traju diljem svijeta od Ukrajine do Sudana.
Munira Subašić, predsjednica udruge "Majke Srebrenice", apelirala je da se danas svi angažiraju kako bi se nasilje i zločini u današnjim ratovima spriječilo.
"Mnoge majke i u Ukrajini i u Palestini doživljavaju ono što smo mi doživjeli u Srebrenici 1995. godine", kazala je Subašić.
Pokopani posmrtni ostaci sedam žrtava
Nakon komemoracije na memorijalnom groblju u krugu spomen kompleksa pokopani su posmrtni ostaci sedam žrtava genocida a uglavnom je riječ tek o dijelovima njihovih skeleta.
Među tim žrtvama su Senajid Avdić i Hariz Mujić koji su imali svega 19 godina kada su ubijeni.
Zejad Avdić, Senajidov brat, kazao je novinarima kako su 2010. pronađeni tek lubanja i nekoliko kostiju na lokalitetu Kameničko brdo preko kojega se dio Srebreničana pokušao izvući iz enklave nakon što su je okupirali pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.
"Čekali smo neće li se naći još nešto od tih kostiju no kazali su nam kako su za to male šanse pa smo se odlučili na ukop", kazao je Avdić.
U krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima u petak je pokopana je i Fata Bektić (67), Hasib Omerović (33), Sejdalija Alić (33), Rifet Gabeljić (31) i Amir Mujčić (31). I u njihovom slučaju u grobove je spušteno tek nekoliko kostiju.
Mevlida Omerović je kazala kako su tek dvije kosti njenog supruga koji je zarobljen 11. srpnja i nakon toga strijeljan pronađene još 1998. godine a nakon toga desetljećima je uzaludno čekala ne bi se pronašlo još nešto od njegovih ostataka.
"Čekala sam 30 godina i više nemam što čekati. Želim znati gdje mu je mezar da mogu na njega doći", kazala je dodajući kako joj je ostalo samo nadati se da će pravda stići sve odgovorne.
Nakon pada Srebrenice obitelji su prijavile nestanak 8372 osoba a do sada su pronađeni i ekshumirani ostaci njih nešto manje od sedam tisuća dok se za ostalima i dalje traga.
Većina identificiranih pokopana je na memorijalnom groblju u Potočarima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
